U multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice u četvrtak, 14. studenog s početkom u 18 sati održat će se predavanje „Povišeni tlak i debljina”. Predavanje se održava u okviru redovitog mjesečnog programa Četvrtkom do zdravlja. Predavač je doc.dr. Dario Nakić, a organizator Sveučilište u Zadru, Odjel za zdravstvene studije.
S dr. Darijem Nakićem razgovarali smo o debljini kao sve raširenijem problemu, s kojim se suočavaju čak i djeca.
Što je zapravo debljina?
Debljina je povećana količina masnog tkiva u organizmu koja se određuje na način da se odredi indeks tjelesne mase na način da se podijeli index tjelesne mase, na način da se podijeli visina i težina pojedinca. Ako taj indeks prelati 25 do 30, radi se o promjerenoj težini. Do 25 je normalno.
Zašto se događa problem prekomjerne težine i bavimo li se tim problemom?
Ja bih rekao da se sve više upozorava na debljinu i kao javnozdravstveni problem, preko 50 posto odrasle populacije pripada skupini sa prekomjernom tjelesnom težinom, od toga oko 20 posto osoba je pretilo. Kod tih ljudi se vrlo često javljaju bolesti, od povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, masnoća, oni imaju izrazito povećan rizik za nastanak kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti.
Koje su najčešće zablude odnosno pogreške koje činimo i zbog kojih dolazi do debljine?
Do debljine dolazi zbog prekomjernog unosa hrane odnosno kalorija, a s druge strane nedostatak fizičke aktivnosti i sjedilački način života. Danas vrlo mali broj ljudi ima redovnu dnevnu fizičku aktivnost veću od pola sata. Tu su i neke zablude koje se javljaju još od povijesno -tradicionalnih vremena a to je primjerice da je ljepše kad su djeca deblja i rumenija u licu. Kasnije ostaje hipertrofija tih masnih stanica koje se s vremenom umnože, pa je postupak mršavljenja jako otežan i puno kompliciraniji nego kad se ta debljina javlja u kasnijoj životnoj dobi.
Čini se da puno toga znamo -previše jedemo-ne krećemo se, ali kako zapravo uvjeriti nekoga da povede računa, gdje je ta točka, prekretnica, gdje počinjemo činiti nešto i mijenjamo situaciju u svoju korist?
Na žalost, to najčešće radimo onoga trenutka kada se jave izraziti zdravstveni problemi poput moždanog udara, srčanog udara, zatajenja funkcije bubrega itd. Ono što nije jednostavno, a doista nije, to je mijenjanje životnih navika, u onome trenutku dok je to na vrijeme, dok još ne osjećamo posebne smetnje. Kao što ljudi prestanu pušiti nakon što dobiju infarkt tako, na žalost, počnu voditi računa o debljini kada dobiju dijabetes, izrazito visok povišeni tlak koji je teško regulirati sa lijekovima ili kada imaju problema s kralježnicom.. Dakle treba na vrijeme početi mijenjati određene navike. Kada se čovjek vrati kući iz ureda i osjeća se jako umorno, a prohodao je 100 ili 200 metara.. Treba održavati fizičku aktivnost, prije svega.
Svatko će reći: nemam vremena ili nemam novca za grupnu tjelovježbu..
Što učiniti? Što možete savjetovati?
Osim što treba paziti na vrstu prehrane, dakle izbaciti i reducirati brzu hranu ili fast food, hranu koja je ukusna, jeftina i kalorijski izrazito bogata prehrana, dakle obratiti pozornost na pravilnu prehranu treba učiniti i ono što je svima moguće, a to je barem 30 minuta svaki dan brzog hodanja i to je već dovoljno za redovitu fizičku aktivnost, za održavanje tjelesne težine ali i svih drugih zdravstvenih dobitaka ili benefita.
Mislite li da debljinu još uvijek doživljavamo prvenstveno kao estetski a ne zdravstveni problem?
Pa ja mislim da da, jer mi krenemo vježbati kada mislimo da imamo estetski problem.
Što učiniti da se to promijeni?
Upravo ono što sam rekao, promijeniti životne navike, što je daleko od jednostavnoga.
