Ministar financija Slavko Linić odbio je danas prozivke saborske oporbe da Vlada ne čini ništa protiv ilegalnih kreditnih institucija, ističući da se vode istrage protiv takvih institucija, ali i odvjetnika i javnih bilježnika koji su sudjelovali u takvim poslovima.
“U ovom trenutku svi koji su se bavili nelegalnim poslom su kompletno pod istragama. I odvjetnici koji su dilali novce, nosili novce, gurali građane i davali im pod nos potpis ugovora o hipotekama. Isto tako, pokušavamo naći odgovornost bilježnika koji su samo tobože potvrđivali potpise, a znamo da nijedan ni drugi nisu smjeli potpisivati”, rekao je Linić.
Naglasio je da Vlada nastoji da se svima koji su sudjelovali u tim poslovima oduzmu licence, ali i da se svi ti ugovori proglase ništavnim.
“To nije posao izvršne nego sudbene vlasti, ali mi ćemo stvoriti sve preduvjete da se proglase ništavnima i da građani mogu u sudskoj proceduri osigurati da im imovina ne propadne”, kazao je Linić u raspravi o prijedlogu zakona o potrošačkom kreditiranju.
Iako je Klub zastupnika HDZ-a jutros kritizirao taj prijedlog, njegovim podupirateljima poslijepodne se pridružio i HDZ-ov Goran Marić. On je u pojedinačnoj raspravi ocijenio da će predloženi zakon pomoći svim korisnicima kredita, a da neće ugroziti bankarski sustav.
Smatra, međutim, da bi u zakon trebalo ugraditi i zabranu devizne klauzule u valutama kojih nema u bankarskom sustavu.
“Devizna klauzula je normalna, ali u hrvatskom slučaju samo u odnosu na euro. Nije logično da se valutna klauzula stavlja na japanski jen, na krunu, na australski dolar, na švicarski franak jer nema tih valuta u bankarskom sustavu. To je špekulacija, to je rizik. To ugrožava bankarski sustav i ako se to uključi, mi ćemo podržati ovakav prijedlog zakona.”, rekao je Marić.
Linić mu je odgovorio kako je suglasan da se ne bi trebali dopuštati krediti u valutama u kojima nema štednje. “Sve su to sugestije za koje smatram da ih monetarna vlast može prihvatiti, ali teško je moguće da kroz ovaj zakon činimo tu grešku i pokušamo ugraditi dio rješenja koja mora dati monetarna vlast”, rekao je.
Mile Horvat (SDSS) prozvao je Hrvatsku narodnu banku za pasivnost. “Zašto se HNB nije ranije uključila u raspravu oko ovog prijedloga zakona i zašto ima i dalje tako čvrst stav na strani bankarskih politika, koje su nas natjerale da idemo u ovo zakonsko rješenje”, upitao je Horvat.
Iako podupire predloženi zakon, Horvatu smeta što su trezorski zapisi jedan od parametara za izračun kamata na stambene i potrošačke kredite. “Hoće li formula u kojoj je komponenta trezorski zapis biti jasna građanima koji očekuju jasnu sliku šta ih čeka u budućnosti u smislu nekakve kamatne stope”, upitao je.
Ministar financija Linić u svom je završnom obraćanju poručio kako ne prijeti opasnost da će nakon svega bankarski sustav prestati financirati građane te da će svi koji mogu jamčiti za nove kreditne obveze biti će komintenti banaka.
