Na vrhu ljestvice najboljih zemalja za život starijih osoba nema nekih većih iznenađenja. Prva je, očekivano, Švedska, a slijede Norveška, Njemačka, Nizozemska, Kanada, Švicarska, Novi Zeland, SAD, Island i Japan, pokazao je Index Global Age Watch, kojim je obuhvaćeno 89 posto stanovništva, odnosno 900 milijuna ljudi u 91. zemlji, prenosi “Daily Telegraph”.
Hrvatska je na 41. mjestu. Sudeći po rezultatima istraživanja, od zemalja u okruženju starijim je osobama bolje organiziran život u Sloveniji, koja je osigurala 20. mjesto, a Italija je, na primjer, na 27. poziciji.
Agencija “Anadolija” ukazuje kako je na listi najboljih balkanskih zemalja za život starijih osoba dobro plasirana Albanija, koja se nalazi na 39. mjestu. Za ilustraciju spomenimo i da se Mađarska smjestila iza Albanije, a Srbija je na 64. mjestu, dok je Crna Gora na 83. poziciji.
Pri dnu ljestvice su Tanzanija i Pakistan, a starijim je osobama život najlošiji u Afganistanu, stoji u indeksu, koji je humanitarna organizacija “Helpage International” napravila u suradnji s Ujedinjenim narodima s ciljem da vladama ponudi povratnu informaciju o njihovoj politici prema osobama starijim od 60 godina.
Od mogućih 100, Hrvatska je prikupila 53,1 bod, a ocjenjivala se sigurnost prihoda, rad socijalnih službi, javni prijevoz, društveno okruženje…
Prema tom istraživanju Hrvatska je osigurala dobar rezultat po pitanju zdravlja jer 60-godišnjaci mogu očekivati još 21 godinu života, a loše je prošla kada je riječ o kvaliteti društvenog okruženja.
Silvano Hrelja, predsjednik saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, kaže kako je Hrvatska mogla osigurati bolji plasman.
Bolja strategija
– Ako napravimo usporedbu sa susjednom Slovenijom, koja je na 20. mjestu, sigurno je da kvaliteta života starijih osoba može biti bolja, ali se treba malo potruditi. Mi nismo bez socijalnog sustava i institucija koje brinu o starijima, ali, očito, to nije dovoljno ni u količini ni u kvaliteti, istaknuo je Hrelja.
Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika priznaje da je nakon brojnih povika vezanih za zdravstvo, primjerice, kada su u pitanju duge liste čekanja, ali i ostali problemi, ovaj rezultat zapravo solidan i bolji je od onoga što bi se moglo očekivati.
– Hrvatska se kao država ne priprema za starenje društva i potrebna je bolja komunikacijska strategija sa starijima te bolja prilagođenost svih institucija, a tu mislim, primjerice, na ljubaznost, pa onda da se starije ljude ne ubija birokracijom…. Potrebno je postići veću razinu razumijevanja starijih osoba. Veseli me što u rezultatima istraživanja stoji kako veći broj naših starijih građana navodi da život ima smisla iako su mnogi od njih prošli životne kalvarije, naglasio je čelnik HSU-a.
Iz istraživanja se može zaključiti kako neke siromašnije zemlje s naprednim socijalnim službama, poput Bolivije, Šri Lanke ili Mauricijusa, imaju osjetno bolji plasman od onoga što bi se moglo očekivati.
– Iz primjera Bolivije i Mauricijusa jasno je da društva s manjom ekonomskom snagom mogu razviti veću razinu solidarnosti i razumijevanja za starije, pa je i to je čisti dokaz da Hrvatska može bolje jer mi imamo sve resurse – istaknuo je Hrelja.
Prim. dr. Spomenka Tomek-Roksandić, voditeljica Referentnog centra Ministarstva zdravlja za zaštitu zdravlja starijih osoba – Centra za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, ističe kako su i u Hrvatskoj rađena gerontološka istraživanja koja su u korelaciji s navedenim rezultatima.
Zabilježen je tri puta veći rast kada je u pitanju osobe u dubokoj starosti, odnosno oni od 85 godina i više, pa je i težište rada usmjereno upravo na tu skupinu, a ne na one u ranijoj starosti, dakle, od 65 do 74, te pripadnike u srednjoj starosti, koja se računa od 75. do 84. godine života.
– Jako je važno primijeniti aktivno zdravo starenje jer starost nije bolest. Često, naime, biološko starenje ne odgovara kronološkom, pa nekad lošije funkcionira onaj u 40. godini života od osobe koja je napunila 70 – rekla je stručnjakinja.
Rad i nakon mirovine
Brojna gerontološka istraživanja, osobito iz SAD-a, Njemačke, Austrije i skandinavskih zemalja potvrdila su da se kod osoba koje su nastavile raditi i nakon umirovljenja, pogoršavanje zdravlja pojavljuje čak dva puta rijeđe za razliku od onih starih koji su prekinuli s radnom aktivnošću.
Dr. Tomek-Roksandić kaže da to potvrđuju i hrvatska gerontološka istraživanja koja ukazuju na potrebu osiguranja programa tjelesne, psihičke i radne aktivnosti starijih osoba u cilju očuvanja njihove funkcionalne sposobnosti i unapređivanja zdravlja u ranijoj, srednjoj i dubokoj starosti.
Naša sugovornica podsjeća na riječi njemačke kancelarke Angele Merkel koja se zalaže za poslovno angažiranje starijih osoba koje tako prenose znanje, vještine i umijeće na mlađe uposlenike. Njemački poslodavci stimuliraju starije zaposlenike da ostanu na poslu kako ne bi dolazilo do zastoja u procesu rada, a osim rješavanja problema, oni uče mlade koji uz njihovu pomoć izbjegavaju početničke pogreške.
– Važno je zato da ne vežemo produljenje radnog vijeka isključivo za dob jer sve ovisi o funkcionalnoj sposobnosti starijeg zaposlenika. Danas u području ekonomije, prava i mnogih drugih područja imate starije ljude koji fantastično funkcioniraju. I u svijetu kapitala najpoznatiji su uglavnom oni u dobi od 65 godina. Neki su liječnici, na primjer, postali umirovljenici, a pokazalo se da su mnogi od njih neopravdano otišli jer su funkcionalno sposobni – primijetila je voditeljica centra.
Na upit što je još važno za što bolji život građana starije dobi, naša sugovornica odgovara:
– Jako su važne i preventivne mjere koje treba ojačati. Kada je riječ o prevenciji, tu se često spominju 4N, a to je zapravo sprečavanje nastanka nepokretnosti, nesamostalnosti, nestabilnosti i nekontroliranog mokrenja.
UN navodi kako će do 2016. godine u državama članicama EU-a nestajati gerijatri i jako je važno da Hrvatska za cijelu regiju što prije donese specijalizaciju iz gerijatrije da bismo bili lideri na tom području jer je u našoj zemlji već napravljeno jako puno, naglasila je dr. Tomek-Roksandić.
