Svi rođeni 1964. godine i kasnije u punu će starosnu mirovinu tek sa 67 godina! Tako će današnje četrdesetdevetogodišnjakinje raditi punih sedam godina dulje nego što rade ili su radile žene rođene 1954. i odlaze u mirovinu prema starim propisima.
Kad će primjena?
Mini mirovinska reforma jedna je od većih reformi koju Milanovićeva vlada priprema za jesen, a u njezinu će se dijelu nalaziti i odredba o povećanju radnog vijeka i za žene i za muškarce na 67 godina. U Vladi su načisto s time da treba povećati dob za umirovljenje na 67 godina, ali još nije donesena odluka kad će se početi primjenjivati. Odlazak u mirovinu sa 67 godina već nakon 2030. prvi je spomenuo ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na zatvorenoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Tom je tijelu potkraj srpnja predstavio projekciju prema kojoj će prijelazno razdoblje za povećanje radnog vijeka do 67. godina života trajati od 2020. do 2031. Tako bi samo generacije muškaraca rođenih 1954. i ranije odlazile u mirovinu prema sadašnjim uvjetima umirovljenja, a svi rođeni 1955. i kasnije radili bi dva mjeseca do dvije godine dulje – ovisno o starosti.
Hrvatice diskriminirane
Kompliciranija je situacija sa ženama jer se njima već produljuje radni vijek za tri mjeseca godišnje dok se ne izjednače s muškarcima. Taj je proces počeo 2010. i trajat će do kraja 2029., od kada će žene u punu mirovinu sa 65 godina. Iduće godine tako žene moraju raditi do 61. godine života za starosnu mirovinu, a od 2020., prihvati li se prijedlog koji je iznio ministar Mrsić na sjednici spomenutog vijeća, to bi se usklađenje ubrzalo i radni vijek bi se produljivao ne tri, već pet mjeseci godišnje kako bi žene uhvatile korak s muškarcima. Jedno prijelazno razdoblje još nije ni završilo, a sustiže ga drugo, a kako je krenulo, neće dugo proći i do trećeg. Proljetos je MMF predložio Hrvatskoj da odmah donese odluku o povećanju dobi za umirovljenje te ubrza dinamiku usklađenja i na taj način smanji pritisak na mirovinski sustav i zadrži izdatke za mirovine pod kakvom-takvom kontrolom. Rad do 67. otvara niz problema, od ekonomskih, socijalnih, zdravstvenih, jer bi se moglo dogoditi da glavnina tereta spašavanja mirovinskog sustava padne na leđa radnika jer će ih tvrtke otpustiti, a država im otežava uvjete za odlazak u mirovinu.
Prva se protiv povećanja izjasnila Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske. – Za nas je taj prijedlog apsolutno neprihvatljiv – kaže J. Petrović, jer se Hrvatska i ovdje nepotrebno žuri. Pozivajući se na projekcije Eurostata, J. Petrović ističe da će 2020. Bugarke ići u mirovinu sa 60 godina, Čehinje sa 61 godinom i osam mjeseci, Luksemburžankama će granica biti 63, Poljakinjama i Austrijankama 60, Rumunjkama i Slovenkama 61. Tek 2033. će Austrijanke u mirovinu sa 65 godina, a Poljakinje 2040. sa 67 godina. U Ministarstvu najavljuju posebnu raspravu o produljenju radne dobi, a nakon toga utvrdit će se i dinamika u kojoj će se to postići.
