Analitičari Hrvatske narodne banke predviđaju da će se kućanstva nastaviti razduživati i u drugoj polovini godine, ponajviše pod utjecajem očekivanog daljnjeg pada zaposlenosti i realnih dohodaka. Uredna otplata kredita mogla bi biti otežana čak i ako se uvjeti kreditiranja ublaže.
Na godišnjoj razini smanjen je ukupni dug kućanstava. Najviše je pao iznos kredita za kupnju automobila, na godišnjoj razini za 31,4 posto a stambeni su se krediti također nastavili smanjivati po stopi od oko 1 posto godišnje.
Prema podacima HNB-a, krediti banaka stanovništvu na kraju svibnja iznosili su 128,4 milijarde kuna, od čega se 48 posto odnosi na stambene kredite.
Neizvjesnost u pogledu budućeg oporavka, koji se reflektiraju u još uvijek razmjerno niskom potrošačkom optimizmu kućanstava, zadržavat će njihovu osobnu potrošnju na relativno niskoj razini i ograničavati potražnju za novim kreditima.
Kućanstava su više štedjela pa su građani potkraj svibnja u bankama imali 160,4 milijarde kuna depozita, kunskih i deviznih. Štednja građana je za 32 milijarde kuna premašila kredite stanovništvu.
Ukupni kunski i devizni štedni i oročeni depoziti stanovništva kod banaka na kraju svibnja iznosili su 160,4 milijardi kuna.
Drugo je pak pitanje kako su među građanima ‘raspoređeni’ depoziti, a kako krediti. Krajnje pojednostavljeno rečeno, na svakog bi zaposlenog u Hrvatskoj ‘otpadalo’ oko 94 tisuće kuna kredita i oko 117 tisuća kuna depozita.
