Hrvatska je danas postala punopravna članica Europske unije, pa su na snagu stupila brojna nova pravila. U nastavku je mali podsjetnik na najvažnije promjene koje se odnose na građane.
Prijelaz granice u zemlje EU
Za prijelaz granice u zemlje Europske unije od danas je potrebna samo osobna iskaznica. Granica se može prijeći s novom i starom osobnom iskaznicom ili i s vozačkom dozvolom.
Do ulaska u Schengen na graničnim prijelazima će ipak biti policijske kontrole.
Kako ćemo prolaziti kroz BiH?
Što se tiče prelaska granice s osobnom iskaznicom, Bosna i Hercegovina donijela je odluku u lipnju 2012. prema kojoj ”državljani zemalja članica Europske unije mogu ući u BiH, osim s putnom ispravom, i s valjanom osobnom iskaznicom kojom se dokazuje identitet i državljanstvo”. Treba istaknuti da prelazak granice u BiH s malom djecom uz rodni list više neće biti moguć, kao što je do sada bila praksa.
Za mnoge građane BiH ulazak u Hrvatsku se zakomplicirao. Mnogi od njih od danas će biti prisiljeni vaditi vize za putovanje u Hrvatsku ako nemaju biometrijske putovnice.
Bez carine
Od danas se ne carine proizvodi naručeni internetom i dostavljeni poštom u vrijednosti do 150 eura.
Osobne iskaznice
Što se tiče osobnih iskaznica, novost je da djeca mlađa od 16 godina mogu izvaditi osobnu. Zahtjev podnose roditelji ili staratelji, a djeca starija od 12 godina moraju doći u policiju jer im se moraju uzeti otisci prstiju.
Europska zdravstvena iskaznica
HZZO od danas besplatno izdaje europske zdravstvene iskaznice koje godinu dana pokrivaju troškove liječenja u članicama Europske unije. Može ih koristiti osoba koja je osigurana preko HZZO-a, a koja privremeno boravi u jednoj od država članica EU. Ako primjerice iznenada razboli ili doživi nesreću u nekoj od država EU, ima pravo koristiti zdravstvenu zaštitu koja se ne može odgoditi do povratka u Hrvatsku, i to na teret HZZO-a.
Studiranje u EU
Od danas će hrvatski studenti u državama članicama EU plaćati jednake školarine kao i ostali, što će bitno smanjiti troškove studiranja izvan Hrvatske. Sveučilišta u Austriji, Italiji i Njemačkoj, koja su dosad bila najpopularnije destinacije studenata iz Hrvatske, mogla bi od iduće akademske godine bitno povećati udio hrvatskih studenata u svojim redovima.
Naime, ankete su pokazale da studiranje na inozemnim sveučilištima nakon ulaska u EU želi iskusiti gotovo 20 posto hrvatskih studenata, ili svaki peti sveučilištarac u Hrvatskoj. O tome koju će destinaciju odabrati, uvelike će ovisiti troškovi takvog pothvata.
Zapošljavanje u zemljama EU
U ovom je trenutku u zemljama EU na raspolaganju oko 1,2 milijuna slobodnih radnih mjesta. No, valja podsjetiti da su neke zemlje, sukladno njihovom pravu, ipak zabranile dolazak hrvatskih radnika. Među njima su Slovenija, Njemačka, Austrija, Nizozemska, Velika Britanija, Belgija i Luksemburg. Maksimalna zabrana koju nam zemlje EU mogu odrediti je sedam godina, a nakon toga sva su tržišta rada u Uniji otvorena i za radnike iz Hrvatske.
Jeftiniji razgovoru u roamingu
Od danas počinje primjena povoljnijih cijena i uvjeta korištenja mobilnih komunikacijskih usluga u roamingu, što se već primjenjuje u zemljama članicama EU, što znači da će stranci iz zemalja EU koji dođu u Hrvatsku, kao i hrvatski korisnici kad odu u druge zemlje EU za mobilne razgovore, SMS-ove te prijenos podataka plaćati znatno manje nego ranije.
Prema izračunima Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te nacionalnog regulatora Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM), cijene mobilnih odlaznih poziva u roamingu smanjuju se sa 6 do 11 kuna na 1,82 kune (sve su cijene bez PDV-a), a cijene dolaznih poziva s 2,4 do 6,4 kune na 0,53 kune. Znatno ‘padaju’ i cijene SMS poruka u roamingu, s 1,6 do 3,2 kune na oko 0,67 kuna, kao i prijenosa podataka s oko 50 kuna/1 MB (megabajt) na oko 3,4 kune/1 MB.
