Za milijune njemačkih turista Hrvatska je već odavno hit. No kako stvari stoje za njemačke ulagače? I što hrvatski poduzetnici očekuju od Europske unije? Priču donosi Deutsche Welle
I dok je oduševljenje izvozno orijentiranih poduzeća u Hrvatskoj ogromno, kod njemačkih poduzetnika ulazak Hrvatske u EU ne izaziva toliku euforiju. ‘Mislim da se može govoriti o određenoj dozi skepse koja se osjeća kod njemačkih poduzeća koja još nisu prisutna na hrvatskom tržištu. Mnogi razmišljaju o tomu može li nakon ulaska u EU Hrvatska postati atraktivna’, kaže Gunther Neubert iz Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore za Deutsche Welle.
Nakon godina recesije, Neubert se nada da bi se sada napokon moglo izići iz ‘doline suza’. ‘Za Hrvatskom će se povećati zanimanje, posebice kod manjih i srednje velikih poduzeća’, kaže Neubert. On tvrdi da je Hrvatska, usprkos nepovoljnim okolnostima, uspjela ostvariti značajne pomake. ‘Njemačke tvrtke ovdje dočekuje dobra infrastruktura i logistika. I razina obrazovanja je jako visoka, stanovništvo dobro barata jezicima’.
Neke poznate njemačke tvrtke su već godinama prisutne na hrvatskom tržištu. Jedna od njih je i prehrambena tvrtka Dr. Oetker. ‘Mi smo dio hrvatske obitelji’, kaže menadžer Dr. Oetkera Olaf Cordts. No iako je prehrambeni gigant sa sjedištem u Bielefeldu već 80 godina u Hrvatskoj, proizvodnja je negdje drugdje. I upravo je to slabost hrvatskog tržišta. ‘Jako malo poduzeća proizvodi ovdje. Tržište je sa svojih 4,4 milijuna stanovnika jednostavno premalo. U takvoj situaciji svatko gleda kako da smanji troškove i proizvodi na većim tržištima’, kaže Cordts. Dr. Oetker tako proizvodi u Mađarskoj i za potrebe slovenskog i hrvatskog tržišta. Kao otegotna okolnost na račun Hrvatske govore još i relativno visoke plaće u ovoj zemlji. No prednost naspram ostalih istočnih i jugoistočnih zemalja Europske unije je, kako smatra Mario Holzner s Bečkog instituta za međunarodnu ekonomiju, blizina važnim tržištima kao što je Austrija, južna Njemačka ili sjeverna Italija. No i on smatra da masovne navale ulagača nakon 1.7. neće biti.
No iako Hrvatska nema dovoljno prednosti kao mjesto za proizvodnju ona ipak iz drugih razloga može biti atraktivna. ‘Postoje mnoge branše u kojima si itekako možemo zamisliti pojačani angažman njemačkih poduzeća. Pored turizma je to i prehrambena industrija ali i sektori poput građevinske sanacije ili povećanje energetske učinkovitosti. U tim područjima vidimo mnogo potencijala za njemačke tvrtke’, kaže Gunther Neubert iz Industrijske i trgovačke komore. Trenutno se Njemačka, kad su u pitanju direktne investicije u Hrvatsku, nalazi na trećem mjestu iza Austrije i Nizozemske.
No dok si njemačka poduzeća još i mogu priuštiti pričekati s uskakanjem na hrvatsko tržište, hrvatska poduzeća moraju reagirati munjevito ukoliko žele postati konkurentna na europskom tržištu. ‘Hrvatska se može pohvaliti prvoklasnim proizvodima koja su pogodna za izvoz, poput maslinovog ulja. No ovi proizvodi su na europskom tržištu nedovoljno poznati. Osim toga hrvatski proizvođači ne mogu proizvoditi količine koje su potrebne da bi se pokrilo toliko tržište. Zato se proizvođačima preporuča udruženje proizvodnih kapaciteta’, kaže Neubert.
Osim nedovoljne kvantitete i prepoznatljivosti, problem hrvatskih proizvoda je i njihova cijena. ‘Hrvatska roba je izvan hrvatskog tržišta cijenama nekonkurentna. Otvaranjem tržišta će se mnogo robe uvoziti u Hrvatsku i mislim da će se to odraziti i na cijene. Mnogi proizvodi jednake kvalitete će postati jeftiniji. Ulazak u EU je dakle poticaj za povećanje konkurentnosti’, zaključuje Neubert.
