Konačna inačica “Hrvatskoga pravopisa”, iza kojega u potpunosti radno ‘stoje’ znanstvenici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ), predstavljena je u Novinarskom domu u Zagrebu, gdje je ravnatelj toga instituta i glavni urednik “instituskoga” pravopisa Željko Jozić najavio da će IHJJ pokrenuti i novu inicijativu – donošenje Zakona o jeziku.
Tek što je dovršen jedan veliki projekt – “Hrvatski pravopis”, koji je već od ponoći dostupan na mrežnim stranicama IHJJ-a na adresi – www.pravopis.hr – u Institutu su odlučni pozvati sve mjerodavne institucije i stručnjake da zajedničkim snagama oblikuju prijedlog zakona o jeziku, rekao je Jozić. Istaknuo je kako je to pitanje aktualno jer hrvatski jezik postaje 1. srpnja ove godine 24. službeni jezik Europske unije i o njemu trebamo skrbiti na osobit način.
Kad je pak riječ o predstavljenom djelu filologa Instituta, ravnatelj Jozić posvjedočio je kako je to bio višestruko zahtjevan posao, a osvrnuo se na njihovo nastojanje da iskoriste mogućnosti interneta napomenuvši da je to bilo nešto novo jer su znanstvenici navikli pisati knjige pa je za njih i u tehničkome smislu bilo izazovno pisati pravopis za internet.
Jozić smatra kako su posao odradili dobro i u tehničkome smislu te su uspjeli izaći u susret korisnicima da brzo dođu do rješenja koja traže, a nada se da će njihov pravopis koristiti većina govornika hrvatskoga jezika. Zahvalio je i medijima za to što su javnosti u posljednjih mjesec i pol do dva dana približili posao na “institutskom” pravopisu i tako podigli razinu zanimanja za hrvatski jezik.
Dio rješenja za “Scile i Haribde” hrvatskoga pravopisa predstavili su filolozi Goranka Blagus Bartolec, Lana Hudeček, Kristian Lewis, Milica Mihaljević i Ermina Ramadanović, a predstavljanje je moderirala novinarka HRT-a Zrinka Turalija Kurtak.
Tako je Goranka Blagus Bartolec objasnila zašto “Hrvatski pravopis” savjetuje pravopisu da se piše Europska unija, a ne Europska Unija. Navela je sljedeće razloge – Europska unija nije država članica Ujedinjenih naroda, nije uvrštena u službeni popis novih država, definira se kao regionalna organizacija europskih država, a takav je način pisanja uvriježen i u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.
Milica Mihaljević, primjerice, govorila je o načinu kako se pišu riječi iz stranih jezika koje mogu biti preuzete u hrvatski tekst bez prilagodbe (strane riječi) ili više ili manje prilagođene hrvatskomu jezičnom sustavu (posuđenice). Strane riječi ne pripadaju hrvatskomu jeziku iako se u njemu mogu naći zbog stilističkih ili terminoloških razloga. Ako se nađu u hrvatskome tekstu, treba ih pisati ukošeno kako bi se označilo njihovo strano podrijetlo, dok se riječi i sveze riječi iz stranih jezika pišu pak ovisno o stupnju njihove prilagođenosti hrvatskomu jeziku.
Ta i brojna druga pravopisna rješenja, te rječnik s više od 35.000 natuknica, dostupni su tako svim korisnicima, a filolozi IHJJ-a pozivaju sve da se služe i koriste njihov pravopis.
