Iako je u javnost prije više od mjesec dana iz Vlade puštena informacija da je studija koju izrađuje francuski konzultant pokazala da je most najbolje rješenje za povezivanje kopna s Pelješcem, bodovanje koje će utvrditi najbolje rješenje ipak još nije gotovo, a to potvrđuje i niz dokumenata i prepiski koje smo dobili na uvid, kao i to da je prvi istup konzultanta bilo pripremno vrednovanje i preuranjen. Osim toga, takva je reakcija nakon Vladina istupa ubrzo stigla i iz Bruxellesa. Kada se odabir i obavi, Vlada će ipak dati svoj konačni stav, a na kraju i Europska komisija koja će odlučiti hoće li se projekt, koji bude izabran, financirati sredstvima iz fondova Unije, piše Večernji list
Nekoliko je idejnih rješenja u igri, ali na političkoj sceni najviše se raspravlja o mostu i podmorskim tunelima, piše Večernji list. I dok Vlada gura Pelješki most kao najbolje idejno rješenje, a drugu opciju, podmorski tunel, Milanović naziva montipajtonovskim rješenjem, ponajviše zato što ga je predstavio HDZ, Europa već godinama sve učestalije prelazi baš na gradnju tunela ispod mora. Predstavnici kompanije Ramboll nedavno su bili na međunarodnom simpoziju tunelogradnje u Poreču, oduševili se projektom gradnje tunela kod nas i ponudili pomoć. Ta kompanija gradila je, primjerice, podmorski tunel dug četiri kilometara između Danske i Švedske, a sada počinju gradnju novoga podmorskog tunela dugog 18 kilometara između Danske i Njemačke te tunela u Grčkoj dugog pet kilometara. Tamošnje je tlo vrlo slično onome na Pelješcu, odnosno muljevito i pješčano, što pokazuje da to nije prepreka za gradnju. Zanimljivo je da gradnju tunela zagovaraju i neki domaći stručnjaci, uključujući one iz Ministarstva prometa i veza, dok istodobno resorni ministar poručuje kako su tuneli nemoguća misija.
Gradnja tunela bila bi gotovo tri puta jeftinija od mosta, koji bi zbog visine, smatraju stručnjaci, mogao biti često zatvaran. Tunel kao rješenje odgovara i bosanskohercegovačkoj strani. Osim toga, imao bi i razvojnu komponentu jer se njime mogu spojiti i ostali otoci na tom području – Brač, Hvar, Šolta… – a osigurao bi poslove domaćim građevinarima i brodogradilištima za sljedećih 20 godina. Posljednja cijena za gradnju mosta bila je gotovo 200 milijuna eura, a prema projektima dug je 2,4 kilometra. Izradio ga je Građevinski fakultet, a jedan od autora je i Jure Radić. Projekt podmorskih tunela u Jadranu, pa tako i onaj do Pelješca, izradio je Boženko Jelić, a prema zamisli, bio bi dug oko dva kilometra i stajao 78 milijuna eura. Tunel bi imao jednu cijev, dva traka i stazu za pješake.
Međunarodni natječaj
Naravno, idejni projekti samo su temelj, a u konačnici, koja god opcija bude prihvaćena, prije početka gradnje morat će se raspisati međunarodni natječaj. I dok se najviše raspravlja o povezanosti s Pelješcem, projektant Jelić već ima otvorenije ruke u Zadarskoj županiji, gdje je prepoznata ideja spajanja Zadra s otokom Ugljanom podzemnim tunelom. Slični su planovi i za Splitsko-dalmatinsku županiju, gdje je predviđeno spajanje većih otoka u jedinstveni komunikacijski prostor cijelog bazena.
