Nakon mjesec dana javne internetske rasprave o radnoj verziji novog hrvatskog pravopisa, koju su predložili filolozi s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, u srijedu je završila zanimljiva prepiska na mrežnim stranicama Instituta koje je posjetilo više od 25 tisuća ljudi. Napisano je više desetaka stranica primjedbi, a među prilozima mogli su se naći i brojni konstruktivni prijedlozi i kritičke opaske, ali i komične ideje, poput izbacivanja slova iz abecede jer se premalo koriste ili previše zbunjuju
Među pristiglim prilozima najviše ima komentara profesora hrvatskog jezika, ali i stručnjaka prirodnih znanosti, no čini se kao da su izostali prilozi istaknutih jezikoslovaca koji se uglavnom nisu odazvali javnoj raspravi na internetu.
Problem s dijakriticima
Tanja Žmak traži da joj se pojasni čemu služi slovo dž u hrvatskom jeziku, jer osim u turcizmima, kako piše, ne poznaje nijednu hrvatsku riječ koja počinje tim slovom. Kaže da zna da se koristi u hrvatskom jeziku, kao i u nekim prevedenicama, no zaključuje da ‘ljudi naručuju, ali pišu narudžbu’ te se pita ‘zašto ne naručbu?’ Ljudevit Kotnik pak predlaže da se iz pravopisa izbaci ‘ć’ i ostavi samo ‘č’, kao u Sloveniji, jer su po njemu problemi s pisanjem s ‘č’ i ‘ć’, kako navodi, ‘puno veči’ od koristi. Zaključuje da oni koji žele koristiti oba glasa neka to slobodno čine.
Primjerice, Radoslav Katičić je u svom dopisu napisao da je o toj temi sve rekao kao predsjednik Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika posljednjih godina, kada se javno raspravljalo i o pravopisnim pitanjima, te da svatko to može pronaći na ‘međumrežju u priopćenjima i vrlo podrobnim zapisnicima Vijeća’.
Istaknuti prevoditelj Mate Maras predlaže da se ne piše Camus, Camusja nego Camusa ili Denis, Denisja nego Denisa, jer ‘onome tko zna kako se čitaju francuska imena ne treba taj čudnovato umetnuti ‘j’, a onome tko ne zna to neće nimalo pomoći, samo će ga zbuniti’. Također se osvrće na pravilo po kojem se ‘j’ umeće između samoglasnika i-a, i-e, i-i, i-u (dijagnoza, pijetet, šijit, milijun), ali se ne umeće između samoglasnika i-o (biologija).
Blaženka Martinović s Odjela kroatistike na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli pita se nije li ustaljeno pisati ‘istok’ i ‘zapad’ velikim slovom kada se odnosi na narode te predlaže da se automotosavez piše sa spojnicom kao auto-motosavez jer se odnosi i na autosavez i na motosavez. Primjećuje da je dvojbeno pojam ‘hladni rat’, jasno vremenski omeđen povijesni događaj, pisati malim slovom, kao i to da bi bilo korisno uvesti ženski rod za titulu na latinskom ‘professor emeritus’. Također joj se čini dvojbenim prijedlog o pisanju kratice ‘poslije Krista’ – ‘po. Kr.’ – jer prema pravilu koje kaže da se krati do samoglasnika bilo bi uputnije koristiti ‘p. Kr.’ ili ‘posl.Kr.’. Osvrnula se i na pravila o pisanju kose crte, pitajući se piše li se ona i kod navođenja brojeva mobitela 091/123465, što je ostalo nedorečeno.
Lingvist Mato Kapović se osvrnuo, između ostaloga, na varijante ‘(po)grješka’, navodeći da to u pravopisu ne treba ostavljati jer, iako neki tako pišu, nitko u stvarnosti tako ne izgovara, stoga je pisanje ‘rje’ u tom slučaju potpuno različito od pisanja u riječima ‘crjepovi’, ‘vrjedniji’, ‘strjelica’ i slično, ‘gdje dio govornika doista spontano izgovara ‘je”. Ustvrdio je da je ‘isto i s varijantom ‘ne ću”, zaključivši da ‘nema potrebe da takvo rješenje, koje je praksa vrlo očito potpuno diskreditirala, i dalje životari u našim priručnicima’.
Malkica Dugeč se načelno založila za uklanjanje dvostrukosti i trostrukosti, zatim za razdvojeno pisanje ‘ne ću’, a posebno je istaknula da se pridjevi i druge izvedenice od stranih vlastitih imena iz jezika koji se služe latinicom trebaju pisati izvorno – kao u jeziku izvorniku, primjerice thatcherizam, thatcherski prema Margaret Thatcher, baudelaireovski prema Charlesu Baudelaireu ili neworleanski prema New Orleansu.
Zrinka Baklaić primjećuje da je množina od riječi ‘sudac’ uvijek bila ‘suci’ te bi onda i množina od riječi ‘zadatak’ trebala biti ‘zadac’, a ne ‘zadatci’, jer inače nema dosljednosti.
Helena Delaš i Edita Hercigonja-Mikšik diskusiju su pak usmjerile na poseban problem, naglasivši da se kao lektorice na Katedri za hrvatski standardni jezik na Filozofskom fakultetu svakodnevno susreću s ‘inicijalnom polupismenošću, vrlo siromašnim vokabularom studenata i vrlo niskom razinom opće kulture’. Zaključile su da ‘dvostrukosti i umnožene iznimke studente zbunjuju’ i da će studenti i dalje biti ‘najveći gubitnici pravopisne nestabilnosti’ te su se zbog toga založile za ‘jednoznačnost i jednostavnost’.
O pitanjima novoga Pravopisa očitovala se i Diana Zalar u ime Katedre za hrvatski jezik, književnost, scensku i medijsku kulturu Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, napomenuvši da bi se u tekstu pravopisa trebalo smanjiti neočekivano velik broj iznimaka i dvostrukosti u očitom pokušaju da se ‘pomire aktualni pravopisi kao i tradicijsko načelo te načelo potvrđenosti u praksi’.
Srećko Listeš, predsjednik Društva profesora hrvatskoga jezika, predložio je ukidanje inačica (preporučenih, dopuštenih i istovrijednih), jer će to ‘i ubuduće voditi ideologijskim rasprama, a njima svakako nije mjesto u institucionalnoj naobrazbi’. Ustvrdio je kako bi bilo ‘dobro odlučiti se oko oblika otac – oca / otca; predak – preci / predci; sudac – suci / sudci; svetac – sveci / svetci’, objasnivši da se Društvo zalaže za oblike koji završavaju na -tci, -dci
Dosta priloga odnosi se na pisanje decimalne točke, odnosno decimalnog zareza. Tako profesorica matematike Božica Borbaš traži da se novim pravopisom riješe dvojbe oko zapisivanja brojeva, posebno decimalnih. ‘U trenutno važećem pravopisu stoji decimalni zarez umjesto decimalne točke, a decimalni zarez matematičari ne koriste već nekoliko desetljeća’, ističe u svom prilogu, dodajući da dosadašnjom praksom zbunjujemo učenike jer se u matematici koristi decimalna točka, u fizici decimalni zarez, a u pravopisu i točke i zarezi, te da to treba usuglasiti. Saša Sutlović se pozabavio pisanjem točke iza rimskih rednih brojeva, naglašavajući da većina jezika ne koristi točku, a kako to ni kod nas do sada nije bilo pravilo, nema potrebe uvoditi to novo pravilo, ‘jer se rimski brojevi koriste isključivo pri pisanju rednih brojeva, za razliku od arapskih’.
