Istraživanje poznatog hamburškog Eurofins laboratorija je pokazalo da gotovo svaka treća riba koja se prodaje u Europi nije ona koja je navedena na deklaracijama, već se jeftinija riba podmeće kao skuplja.
Naime, cijena ribe na svjetskom tržištu raste zbog smanjenih ulovnih kvota, pa industrija pronalazi načina kako uštedjeti. Primjerice, prodaju kolju umjesto bakalara, tripice umjesto paniranih kolutića lignje, ili pak ‘bijelu’ tunu punu purgativnih ulja, prenosi Novi list.
Nepoznat je i zdravstveni rizik konzumiranja ovakvih riba. Kako je pojasnio dr. Bert Pepping iz hamburškog laboratorija, u ribi koju su testirali pronađene su zamjenske vrste dosad nepoznate i nedovoljno istražene u prehrambenom lancu. No, čak i da je svaki zdravstveni rizik isključen, potrošači su nasamareni.
Od čega je napravljena šunka?
Nažalost, krivotvorenje hrane buja u ovo vrijeme ekonomske krize. Kako je nedavno izvijestio Europol, procjenjuje se da je u EU aktivno više od 3.600 grupa organiziranog kriminala koje novac ‘peru’ kroz krivotvorenje hrane, projekte proizvodnje energije iz obnoviljivih izvora, zbrinjavanje otpada i tako redom. Ipak, tu nije riječ o nekakvoj ‘garažnoj’ proizvodnji hrane – riječ je o dobro uhodanom biznisu u koji su uključeni timovi ljudi koji se dobro razumiju u tehnologiju proizvodnje hrane, i kroz čije ruke prolaze na tisuće tona namirnica, tako dobro ‘uređenih’ i obrađenih da se inspekcije moraju itekako potruditi i potrošiti novaca ne bi li utvrdile ‘falšu’ hranu.
A krivotvori se na više načina – primjerice, maslinovo se ulje razrjeđuje običnim uljem, u filtrirane čajeve stavljaju se bezvrijedne travke, začini se miješaju s prehrambenim bojama. Primjerice, kako navodi grupa naših stručnjaka u ‘Kemijskim i fizikalnim opasnostima u hrani’, kod dobre je homogenizacije proizvoda koji se naziva šunkom nemoguće utvrditi od kojeg je dijela trupa meso iskošteno. Uporabom enzimskih preparata upješno se spojiti mogu komadi svinjetine sa govedinom, i to s različitih dijelova trupa, u jedinstvenu masu koja se dodatkom začina može prodati kao bolji dio trupa svinje, od čijeg buta šunke jedino i može biti.
Razrijeđeni med, kesten pire s pasiranim grahom…
Posebna priča je med. Medovi se, naime, razrjeđuju fruktoznim ili glukoznim sirupima, no ako mu se dodaje kloramfenikol, svojevremeno pronađen u medu iz Kine i Indije, med može biti i opasan po zdravlje.
Nadalje, kesten pireu se može dodati kuhani i pasirani grah, što zbog dodatka aroma i puno šećera, potrošač neće primijetiti. Ljuštura jastoga u restoranima se puni mesom grdobine, a ‘fileki’, odnosno tripice, mogu zamijeniti pohane lignje. Javna je tajna i to da se kod pilećih prsa masa povećava ubrizgavanjem vode.
