Država će prvi put za novotvoreno radno mjesto davati potpore. Poduzetnici koji primjerice ulažu u nerazvijenu Hrvatsku dobivat će i do 9.000 eura za svako novo radno mjesto!
Ulaganje u robotiku samo je jedan od planova jedne inovativne zadarske tvrtke. Raste im izvoz i potražnja za elektromotorima sve je veća, a planiraju zaposliti do deset novih radnika. Vrijednost projekta je veća od šest milijuna kuna.
Sve ovo je dovoljno da bi od države mogli tražiti poticaje. ‘Kroz narednih deset godina mi dobivamo određene benefite kojima možemo vratiti dio uloženih sredstava i to čak i do 50 posto investicije’, kazao je Željko Goja iz HSTEC-a.
Nije Željkova tvrtka jedina, 86 poduzeća očekuje pomoć države. Projekti vrijedni 2,5 milijardi kuna. U planu su izgradnje hotela, etno turističkih zona, aquaparka, birorafinerija, prerađivačkih industrija i hala.
Ministar je zadovoljan jer brojke govore kako će biti puno više projekata nego prošle godine. ‘To su projekti koji su već u tijeku ili će uskoro krenuti. Dobit će poticaje ovisno o tome za što apliciraju’, kazao je ministzar poduzetništva i obrta Gordan Maras.
>> Mladi će ubuduće znati s kojim fakultetom imaju veće šanse za posao
Tako oni koji apliciraju za nova radna mjesta, od države će po zaposleniku dobiti od 3.000 do 9.000 eura. Ovisno o postotku nezaposlenosti u županiji u kojoj pokreću investiciju. Druga vrsta poticaja ovisi o vrijednosti investicije.
Za 50 tisuća eura i tri radna mjesta tvrtka će biti oslobođena 50 posto poreza na dobit u 5 godina. Milijun eura vrijedna investicija i 5 radnih mjesta oslobođenje 50 posto poreza na dobit u deset godina, a za investiciju vredniju od tri milijuna eura i 15 radnih mjesta tvrtka će deset godina biti oslobođenja 100 posto poreza na dobit.
‘Ako su porezna rasterećenja oni će krenuti po godišnjim prijavama od slijedeće godine, ako su za novozaposlene oni će krenuti nakon što su ljudi godinu dana u radnom odnosu’, kazao je Maras.
Ovo je hvale vrijedan potez, smatraju u udruzi poslodavaca, ali nije dovoljno. Treba mijenjati, kažu, antipoduzetničku klimu. ‘U smislu mijenjanja birokracije, koštanja poreznog i paraporeznog nameta koji opterećuju gospodarstvo, cijena rada, tržište rada’, kazao je Savor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.
Za poticaje se javilo najviše tvrtki iz Varaždinske, Krapinsko- zagorske, Splitsko dalmatinske županije i Grada Zagreba, a niti jedna tvrtka iz Ličko- senjske i Šibensko- kninske županije gdje je nezaposlenost najveća.
