Predsjednik Ivo Josipović je predložio uvođenje osobnog bankrota te pozvao banke da najsiromašnijim građanima oproste dio duga. Također, predložio je da država ne kreće na ovrhe za dugove do 5.000 kuna.
Pravo rješenje dužničke krize samo je gospodarski oporavak i otvaranje novih radnih mjesta, rekao je predsjednik Ivo Josipović na zajedničkoj sjednici Vijeća za socijalnu pravdu i Savjeta za gospodarstvo predsjednika Republike pod nazivom “Siromaštvo i dužnička kriza građana” koja traje na Pantovčaku.
“Čekajući gospodarski oporavak ne možemo nijemo gledati kako sve veći broj građana i njihovih obitelji tone u neizlječivo siromaštvo, gledati kako gube svoju imovinu i kako oni i njihove obitelji ne mogu ostvariti ni najosnovnije potrebe. Ne ulazeći u postojeće mehanizme socijalne zaštite i podržavajući ove reforme koje provodi Vlada, da bi mjere bile efikasnije i usmjerene onima koji zaista trebaju socijalnu pomoć, danas ovdje želim ponuditi specifične mehanizme usmjerene na olakšavanje dužničke krize građana i početak politike njihova razduživanja”, započeo je Josipović te okupljenima prezentirao svojih 20 preporuka za olakšanje dužničke krize i jačanje društvene pravednosti i solidarnosti.
Prva i najvažnija preporuka Vladi i Saboru je da u što kraćem roku uvedu institut osobnog bankrota odnosno stečaja.
“Po uzoru na mnoge države i RH bi hitno trebala ovaj institut i time bi se izbjeglo da se građanima nemilosrdno plijeni cijela imovina i da se stvaraju socijalni slučajevi te im se omogućava novi ekonomski početak”, tvrdi Josipović.
Traže izmjene Ovršnog zakona
Predsjednik preporučuje da se treba motivirati privatne tvrtke, kao telekomunikacijske tvrtke, banke, ali i građane da ne pokreću parnice i ovrhe kod takozvanih periodičnih obveza u slučajevima kada su troškovi, parični i ovršni, razmjerni dugu tako da se propiše da vjerovnik, tužitelj ili ovrhovoditelj nema pravo na trošak ako je predmet spora ili ovrhe manji od 5.000 kuna.
Predsjednik predlaže i jačanje sudske kontrole ovrhe. Također se predlažu i izmjene Ovršnog zakona tako da se, bez obzira na postignutu cijenu, smatra da je dužnik ispunio dug u visini dvije trećine vrijednosti nekretnine. Predlaže se da se predvide slučajevi u kojima ovrhovoditelj može postati vlasnik stana ili se taj stan može prodati u ovrsi, ali se dužnik ne može deložirati već za određeno vrijeme dobiva status posebne vrste najmoprimca.
HNB treba kontrolirai kamatne stope
Predsjednik predlaže i preuređenje instituta fiducije tako da se nerazmjerne fiducije treba smatrati ništavnima jer imaju element lihvarstva. Kaže se da i HNB treba preuzeti nadzor nad formiranjem kamatne stope i nadzirati opravdanost promjene kamatne stope. Isto tako, HNB kao regulator bi trebao motivacijskim mjerama, a Vlada poreznim i drugim mjerama pomoći da banke svim građanima s teško otplativim kreditima ponude otpis dijela duga socijalno ugroženijim dužnicima, reprogram kredita, moratorij na otplatu kredita te transformiranje kredita u švicarskim francima u neki drugi oblik kredita bez naknade uz jasan povoljniji status dužnika.
Predlažu se i izmjene Zakona o obveznim odnosima tako da zateznu kamatu treba drukčije definirati, odnosno da kamata prestaje teći kada dosegne visinu glavnice.
