Bolonja” je uvela kaos u sustav, Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) to će ispraviti – najavio je Željko Jovanović, ministar znanosti, na predstavljanju Zakona o HKO-u, temeljnom dokumentu na osnovi kojega će se razviti novi standardi kvalitete u obrazovanju, te za dvije godine s njima usklađivati obrazovni programi u srednjim školama i na fakultetima.
Bolonjski proces, novi način studiranja koji je u Hrvatskoj uveden 2005. godine, mogao bi se među prvima naći na “bubnju” – ministar najavljuje njegovu temeljitu reviziju, a kao paradigmu kaosa navodi podatak da je 2004. godine u nas bilo 400 studijskih programa, a danas ih je čak 1300.
– Danas imamo nebrojene programe, primjerice, za prvostupnika ekonomije, koji su vrlo različiti. Jesu li svi oni na razini na kojoj trebaju biti, vidjet ćemo kada uspostavimo standarde kvalitete. Nitko tko ne bude udovoljavao standardima, neće moći ponijeti brend kvalitete HKO-a, tako da neke programe očekuju postupci reakreditacije – najavljuje Ružica Beljo Lučić, ministrova pomoćnica za visoko školstvo.
“Hitno krenite u reviziju ‘Bolonje’!” – složna je i akademska zajednica, iz koje je dosad više puta upozoreno kako Bolonjski proces na našim fakultetima grca u problemima. Slične probleme imala su i brojna europska sveučilišta koja su već pokrenula njegovu reviziju.
Jedan od najžešćih kritičara toga procesa, koji čak zagovara ukidanje “Bolonje”, zadarski je pedagog prof. dr. Zlatko Miliša, trenutačno profesor na osječkom Filozofskom fakultetu:
– To je prvi potez Vlade koji podržavam. “Bolonja” nas je vratila u srednju školu, ponovno se traži faktografsko znanje, memoriranje, popisivanje studenata. Nas nastavnike ubija administriranje. Ni jedan od postavljenih ciljeva procesa nije postignut, kaže naš sugovornik: upropaštena je kvaliteta studiranja, došlo je do ekspanzije obrazovanja, od otvaranja brojnih veleučilišta do sveučilišnih programa, a sve na štetu kvalitete – dodaje prof. Miliša.
Duljina školovanja potpuno nepotrebno produžena je s četiri na pet godina, jer više od 90 posto prvostupnika nakon tri godine preddiplomskog studija ionako upisuje (uglavnom dvogodišnje) diplomske studije. I dalje imamo more rascjepkanih predmeta, osobito u društveno-humanističkim znanostima, više je obveznih nego izbornih predmeta, a trebalo bi biti obratno, nema mobilnosti, ne postoje kriteriji izvrsnosti…
– Suludo je da prvostupnici dobivaju uvjerenja o završenom preddiplomskom studiju, a nemaju se gdje zaposliti. Oni su nitko i ništa, to je prijevara. Možemo revidirati “Bolonju”, ali na kraju će se pokazati da ju je najbolje ukinuti – decidiran je prof. Miliša.
– Ne bih rekao da je kaos uvela “Bolonja”, nego način na koji je uvedena – smatra prof. dr. Hrvoje Kraljević, profesor na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i bivši ministar znanosti koji je 2001. potpisao pristupnicu Hrvatske Bolonjskom procesu.
– “Bolonja” nije uvedena na način na koji je zamišljena. Još smo te 2001. upozoreni kako je rascjepkanost sveučilišta na fakultete u suprotnosti s idejom “Bolonje”, ali, ni do danas nije došlo do integracije sveučilišta. Također, cilj je da preddiplomskih studija bude što manje, odnosno da budu što generalniji, općenitiji, jer su zamišljeni kao viša razina gimnazija koja bi trebala omogućiti prijelaz na što više različitih diplomskih studija – ističe prof. Kraljević.
Prof. dr. Pero Lučin, rektor Riječkog sveučilišta i voditelj pregovaračkog tima s EU-om za poglavlja znanosti i obrazovanja koja su prva zatvorena, ističe:
– Nije toliko potrebna revizija “Bolonje”, nego naše interpretacije procesa. Naš kvalifikacijski okvir dosta je zakasnio, pa se javlja nesklad između potreba tržišta rada i studijskih programa. Zamisao je “Bolonje” da programi budu fleksibilni, da se praktički mijenjaju svake godine. Trebaju nam i promjene u načinu učenja, te u organizaciji nastave.
