Nakon što su sredinom veljače dvojica planinara na snijegom zametenoj Dinari naišla na misterioznu svjetlost, napokon stiže objašnjenje za ovaj neobičan fenomen. Svjetlost je uzrokovalo rijedak prirodni fenomen – albedo.
Podsjetimo, dvojica planinara koji su sredinom veljače posjetili snijegom pokrivene dalmatinske planine, Ivan Zebić – Klepton, iz planinarske udruge Dinaridi iz Splita, te Jozo Vitić, iz planinarskog društva Svilaja iz Sinja, imali su prigodu vidjeti nesvakidašnji prizor.
“Osobno smatram da je albedo odgovoran za izvor svjetlosti u krškoj udubini, premda u početku sam smatrao da je posrijedi neki drugi uzrok, ali malo bolje promišljajući o događaju, ipak sam došao do nekih zaključaka. Krška udubina promjera pet metara i dubine tri metra koja svijetli uočena je na Dinari koja je u tom trenutku prekrivena snježnim prekrivačem.
Tijekom noći vladali su idealni atmosferski uvjeti s vedrinom i mjesečinom (Mjesec u prvoj četvrti) te malom količinom čestica u zraku koje bi apsorbirale Mjesečevu svjetlost. Iz navedenih uvjeta možemo slobodno zaključiti da nije bilo neke veće prepreke između izvora svjetlosti (Mjeseca) te snježne podloge, što je omogućilo povišeni albedo na Dinari”, piše Dejan Horvatek, kolumnist portala Crometeo.
Horvatek je objasnio što je to albedo.
Moć reflektiranja svjetlosti
“Albedo predstavlja broj koji pokazuje moć reflektiranje svjetlosti s tijela koje samo ne svijetli, a izražava se u postocima od 0 posto do 100 posto, tako da potpuno crno tijelo ima moć reflektiranja 0 posto, a potpuno bijelo 100 posto. Svjetlost sama po sebi može imati više izvora kao što je Sunce, Mjesec, javna rasvjeta itd., ali vrijedi generalno pravilo da je albedo u prirodi posljedica direktne (zrcalne) i difuzne(raspršene) refleksije svjetlosti koja može biti različitog postanka”, objasnio je Horvatek.
Sama refleksija ovisi o mnogim faktorima poput kuta upada Sunčevih svjetlosnih zraka npr. ( albedo je manji kad Sunce se nalazi visoko na horizontu dok je veći kad je Sunce nisko nad horizontom što ovisi o dnevnom hodu Sunca, ali imamo i vrlo bitan čimbenik godišnjeg hoda Sunca zbog kojeg također se mijenja kut upada Sunčevih zraka), važno je spomenuti i faktor vlažnosti podloge (kod veće vlažnosti tvari albedo je manji zbog jake apsorpcije svjetlosti u tankom sloju vode te svjetlosne totalne refleksije u vodenoj opni).
Postoje još mnogi drugi faktori poput broja čestica u zraku (ako ima više čestica u zraku, refleksija svjetlosti od podloge bit će manja jer se dio svjetlosti prethodno reflektira od samih čestica), bitna je naoblaka (apsorbira dio svjetlosti, dio propušta a jedan dio reflektira) , bitan je reljef jer utječe također na reflektiranje svjetlosti ( prisojna i osojna strana, nagib terena koji može uzrokovati koncentriranje reflektiranja svjetlosti u neku točku ili reflektiranje natrag u nebo,…) itd.
Bitna podloga
Ali jedan od bitnih faktora je podloga na koju svjetlost pristiže, tako da će jedan dio svjetlosti apsorbirati, a jedan dio svjetlosti reflektirati.
Sunčeva svjetlost koja dospije do površine Zemlje, probijajući se kroz atmosferu dolazi do heterogene površine. Kako se Zemljina površina sastoji od površine vode (79 posto), te površine kopna (21 posto) koje se sastoji od pustinja, biljnog pokrova, snijega i leda, poljoprivrednih površina, gradova itd., tako svjetlost dolazi do vrlo heterogene podloge što ima vrlo različite učinke na moć reflektiranja svjetlosti. Naravno, dio Sunčeve energije koji se odbije od Zemljine površine i dijelova atmosfere natrag u svemir je izgubljen za naš planet.
Nagrada planinarima
“Uzbuđenje planinara je sigurno bilo na visokom nivou, jer uživo prisustvovati tako lijepoj i misterioznoj prirodnoj pojavi vjerojatno je bila samo nagrada prirode upornim planinarima koji su u noći i teškom pristupačnom snijegom zametenom terenu trudili stići do svog odredišta na Dinari”, zaključuje Dejan Horvatek.
