Ministar pomorstva Siniša Hajdaš Dončić donio je odluku da se treća faza radova u novoj zadarskoj luci Gaženici ne realizira ni po sadašnjem projektu ni po ugovorenom načinu financiranja. Takav odgovor dobili smo u četvrtak iz Ministarstva pomorstva na naše pitanje što će biti s trećom fazom radova u kojoj bi se trebala izgraditi pristanišna zgrada, čime bi se zaokružila investicija.
– Budući da je u postupku međunarodnog natječaja za izbor izvođača najpovoljnija ponuda za projekt izgradnje trajektnog terminala iznosila 49,8 milijuna eura, što je znatno više od predviđenih 35 milijuna eura, Ministarstvo je donijelo odluku o dva moguća načina nastavka radova i stavljanja luke u funkciju – navodi se u dopisu koji smo dobili iz Ministarstva.
Problemi iza brda
Prema tim navodima, prvi prijedlog podrazumijeva uključivanje koncesionara u financiranje izgradnje zgrade terminala bez izmjene projektne dokumentacije i građevinske dozvole, dok je u drugome modelu, uz uključenje koncesionara, predviđena izmjena dokumentacije i dozvole.
– Takve odluke vođene su prije svega i činjenicom da ni Lučka uprava Zadar nije u mogućnosti vraćati kredit prije 2025. godine, a uzimajući u obzir i opće stanje u gospodarstvu u zemlji i regiji. Prema tome, odlučeno je omogućiti nastavak radova na projektu prema izmijenjenu modelu – ističu u resornome ministarstvu.
Dakle, po tom viđenju dovršetak pristanišne zgrade po projektu Nikole Bašića i važećoj građevinskoj dozvoli moguć je ako radove bude financirao neki budući koncesionar, ali takav scenarij planiran je i u slučaju preorijentacije na izmijenjeno, pojednostavljeno rješenje.
O takvom stavu ministar Hajdaš Dončić izvijestio je Ministarstvo financija, od kojeg je zatražena organizacija sastanka s predstavnicima kreditora, Europske investicijske banke (EIB) i njemačkog KfW-a, vezano uz izmjene ugovora o zajmovima, odnosno otkazivanje dijela sredstava namijenjenih za izgradnju zgrade terminala.
No, cijeli slučaj možda neće stati samo na tome. Iz ministrove odluke mogli bi se izroditi veliki problemi, jer se radi o prekidu provedbe međunarodnog ugovora, potpisanog u mandatu ministra mora Božidara Kalmete, koji je 2007. godine u Saboru usvojen kao posebni Zakon o potvrđivanju ugovora o jamstvu između RH i EIB-a za projekt “Nova luka Zadar”.
Time su detaljno razrađene obveze dviju europskih razvojnih banaka, pri čemu je navedeno da EIB daje Lučkoj upravi Zadar kredit od 100 milijuna eura s rokom otplate od 25 godina i uz poček od 5 godina. Projekt prati i njemačka razvojna banka KfW kreditom od 120 milijuna eura, iz kojeg će se financirati i izgradnja terminalske zgrade, a država je jamac u cijelom poslu, i to ne samo za vraćanje kredita nego i za plaćanje PDV-a.
Skupo otkazivanje kredita
Predviđena je čak i mogućnost da ako ukupan trošak projekta bude znatno manji od predviđenih 220 milijuna eura, banka može otkazati kredit ili zatražiti prijevremenu otplatu. Značajno je navesti da je u slučaju neisplate obveza ili nastanka spora nadležan sud u Luksemburgu uz primjenu prava Republike Austrije! Prema tome, ako razvojne banke ne prihvate ovakav način “skraćivanja” investicije u novu luku Gaženicu, mogao bi uslijediti zahtjev za žurnom isplatom cijelog kredita od 220 milijuna eura, ali i komplicirani sudski spor.
Dosad je na prvu i drugu fazu izgradnje nove luke Gaženice utrošeno oko 40 milijuna eura manje nego što se računalo, jer su na međunarodnim natječajima postizane niže cijene. Dakle, novca za dovršenje treće faze ima dovoljno, ali država očito ne želi to sufinancirati.
I lukobran se gradi usporeno
Emil Bilić preuzeo je početkom tjedna dužnost ravnatelja Lučke uprave Zadar u vrlo osjetljivu trenutku. Radovi druge faze, na gradnji lukobrana i osnovne infrastrukture, usporeno se privode kraju, a vrlo je neizvjesno što će biti s trećom fazom.
Za komentar smo pitali i bivšeg ministra Božidara Kalmetu tijekom čijeg je mandata i potpisan ugovor o gradnji Gaženice.
– To je neshvatljiva, nezamisliva i nedopustiva odluka. Krade nam se budućnost Zadra, a novac za realizaciju projekta je osiguran. Oni koji donose ovakvu odluku zaustavljaju perspektivu budućim generacijama Zadra, jer na ovom se projektu radi više od 20 godina. Podržava ga cijela javnost, jer je riječ o glavnom gospodarskom i razvojnom projektu za cijelu regiju. Već danas pišem pismo u dogovoru sa saborskim zastupnicima, gradonačelnikom i županom, tražim hitan prijem kod ministra Linića koji je najbitniji u odluci o ovom pitanju, i kod predsjednika Ive Josipovića.
Očekujete li reakciju od partnera s kojim je Hrvatska kao jamac potpisala ugovor o kreditiranju projekta Gaženica?
– Uvjeren sad da će i EIB i KfW, banke koje su dale najpovoljnije kredite koje Hrvatska uopće koristi, oštro reagirati. Mislim da će ustati protiv ludosti koja se radi jer je luka bez dovršenog terminala kao brod bez zapovjedničkog mosta, ne može biti u funkciji.
Koliko novca Hrvatskoj nedostaje da bi se projekt mogao realizirati?
– Ukupno je prema početnoj situaciji trebalo osigurati 16 milijuna eura, ali to je proračunski novac koji se vraća natrag s jedne pozicije na drugu. Dosad to nismo htjeli politizirati, pristajali smo i na to da se malo prolongira dovršetak u istim gabaritima jer ako se to mijenja, treba nova dozvola.
