Premda je svima jasno da broj hrvatskih građana koji se na popisima stanovništva u zadnjih dvadesetak godina upisuju kao pripadnici Katoličke crkve ne odgovara stvarnom broju “aktivnih” katolika, budući da ih i prema crkvenim statistikama redovito bogoslužja pohađa tek 15 do 20 posto od iskazanog broja, pad od 200 tisuća “upisanih” u 86 posto od ukupnog broja stanovnika Hrvatske neugodno je iznenadio najveću vjersku zajednicu u državi.
To prije što se broj upisanih ateista, agnostika i skeptika povećao za 100 tisuća. Gdje crkveno vodstvo griješi, zbog čega je Crkva sve nepopularnija, zašto gubi bitke u javnosti čak i u slučajevima kad zastupa stavove većine građana, pitanja su za teologe koji se bave hrvatskom socijalnom stvarnošću.
Približavanje politici
– Jedan od uzroka može biti i to što je Crkva, ili kršćani, manje uvjerljiva nego prije. Neće se svidjeti svim crkvenim strukturama ono što ću reći, ali to je vidljivo: Crkva se birokratizirala, vjeronauk je oslabio, malo je živog svjedočenja kršćanskih načela.
U komunizmu je Katolička crkva bila moralni svjetionik, a sada se povlači u urede i bavi paragrafima, a ne sudbinama živih ljudi – navodi kapucinski teolog fra Bono Zvonimir Šagi, dodavši kako uzroke ovakvom padu broja vjernika vidi u pogrešnom postavljanju Crkve u devedesetim godinama, nakon demokratskih promjena, kad se više inzistiralo na nacionalnom nego na vjerskom, kad se zbližavala politici, a udaljavala od problema naroda u kojem djeluje.
To se pokazalo pogrešnim jer se uvidjelo kako niti jedna stranka ne zastupa u parlamentu kršćanska načela, nego koristi potporu Crkve za svoje probitke.
– Drugi vatikanski koncil, čija je jedna od zasluga posadašnjenje Crkve, njezino uključivanje u tkivo suvremenog čovječanstva, u Hrvatskoj nije uopće zaživio u tom segmentu, evangelizacija i naviještanje Radosne vijesti sveli su se više na znanstveni i teološki okvir, a manje na komunikaciju, na živu riječ u svakodnevlju. A mi smo pozvani naviještati Krista u sadašnjem vremenu, svakog dana i u svakoj situaciji.
Kada bismo živjeli kao kršćani, kada bismo svjedočili ono na što smo pozvani, vidjeli bismo vrlo brzo kako Crkva postaje moralni stup društva, a ne bi se svodila samo na kancelarijski rad. Nažalost, ovakav scenarij već je viđen u europskim zemljama gdje se godinama smanjuje broj kršćana – drži fra Bono, zaključujući kako se Crkva mora boriti za mundijalnu, univerzalnu etiku kako bi mijenjala hrvatsko društvo.