U Hrvatskoj živi 4,284.889 stanovnika, od čega je 2,066.335 muškaraca i 2,218.554 žene, objavio je Državni zavod za statistiku na svojim stranicama www.dzs.hr. U odnosu na prethodni popis iz 2001., u Hrvatskoj živi 152.571 stanovnik manje. Najbrojnija je skupina u dobi od 50 do 54 godine. A prosječna je žena u Hrvatskoj tri i pol godine starija od prosječnoga muškarca.
Zagreb ima 790.017 stanovnika, Split 178.102, Rijeka 128.624, Osijek 108.048, Zadar 75.062, Velika Gorica 63.517, Slavonski Brod 59.141, Pula 57.460, Karlovac 55.705, Sisak 47.768, Varaždin 46.946, Šibenik 46.332, Dubrovnik 42.615, Bjelovar 40.276, Kaštela 38.667, Samobor 37.633, Vinkovci 35.312, Koprivnica 30.854, Đakovo 27.745 i Vukovar 27.683 szanovnika.
Hrvata je lani bilo 3,874.321 ili 90,42 posto (2001. bilo ih je 89,63 posto). Slijede Srbi, kojih je 186.633 ili 4,36 posto (2001. bilo ih je 201.631 ili 4,54 posto). Hrvatsko državljanstvo ima 4,259.476 stanovnika, od toga ih 84.885 ima i drugo državljanstvo; 22.527 građana ima strano državljanstvo, 2137 ima nepoznato državljanstvo, a 749 je bez državljanstva.
Od 4,284.889 stanovnika, koliko ih je lani imala Hrvatska, 3,697.143 ili 86,28 posto izjasnilo se katolicima; 4,44 posto stanovništva čine pravoslavci, a 3,81 posto ili više od 163.000 stanovnika izjasnilo se da nisu vjernici ili su ateisti, dok je agnostika i skeptika 0,76 posto. Na prethodnom popisu iz 2001. katolika je bilo 87,97 posto, pravoslavaca 4,42 posto, da nisu vjernici ili su ateisti izjašnjavalo se 98.376 stanovnika ili 2,22 posto, a agnostika i skeptika bilo je 1547, ili 0,03 posto. Po broju vjernika treći su muslimani, kojih je gotovo 63.000 ili 1,47 posto.
Za 4,096.305 stanovnika hrvatski je materinski jezik. Srpski je materinski jezik za 52.879 građana, hrvatskosrpski za 3059 stanovnika, albanski za 17.069, bosanski za 16.856, bugarski za 293, crnogorski za 876, češki za 6292, mađarski za 10.231, makedonski za 3519, njemački za 2986, poljski za 639, romski za 14.369, rumunjski za 955, ruski za 1592, rusinski za 1472, slovački za 3792, slovenski za 9220, talijanski za 7822, turski za 342 te ukrajinski za 1008 stanovnika.
Ovaj popis stanovništva, kućanstava i stanova – najveće, najopsežnije i najskuplje statističko istraživanje u zemlji, nužno za državnu upravu te izradu i provedbu raznih društvenih, gospodarskih i socijalnih politika, stajalo nas je 174,900.000 kuna. To je 33 milijuna kuna više nego što je stajao popis iz 2001.
