Opskrba vodom na otocima je pitanje preživljavanja, o njoj ovisi hoće li hrvatski otoci preživjeti kao naseljeni otoci ili će postati nenaseljeni, istaknuo je doc. dr. sc. Robert Lončarić koji je u sklopu neformalnog seminara u organizaciji Centra za interdisciplinarno istraživanje mora i pomorstva održao predavanje na temu “Upravljanje vodama na hrvatskim otocima – pitanje preživljavanja”.
Lončarić je napomenuo kako na 47 naseljenih otoka u Hrvatskoj živi oko 120.000 stanovnika.
Turizam – i probleme i rješenje
– Neodgovarajući sustav opskrbe vodom glavna je prepreka ekonomskog razvitka otoka. Ako želimo ljude vratiti na otoke, moramo im ponuditi ekonomsku osnovu. Očita opcija je turizam, ali za to morate imati odgovarajuću opskrbu vodom, a pogotovo na udaljenim otocima. Turizam jest ugaoni kamen otočne ekonomije, ali je i problem kad govorimo o opskrbi vodom, rekao je Lončarić, navodeći kako je to osobit problem na otocima srednjeg i južnog Jadrana koji, za razliku od sjevernih otoka, nemaju oborina u lipnju i srpnju kada je turistička sezona u jeku i kada veliko povećanje populacije povećava potrošnju vode.
– Na hrvatskim otocima nema trajnih vodotoka. Postoje umjetne akumulacije vode, spremišta za kišnicu i razne vrste bunara. Svaka otočna kuća ima privatno spremište za kišnicu, rekao je Lončarić, navodeći kako moguća rješenje problema s vodoopskrbom jesu spajanje na kopneni vodoopskrbni sustav ili desalinizacija, ali i kako su ova rješenja skupa.
– Spajanje na kopneni vodoopskrbni sustav je skupo rješenje i ono nije konačno. Osim toga, kroz cjevovod se gubi i do 50% vode. Desalinizacija je također skupa i nije ekonomski opravdana, rekao je Lončarić, koji se založio za rješenje koje je nazvao alternativnim, a koje zapravo predstavlja ponešto osuvremenjenu varijantu tradicionalnog prikupljanja kišnice u spremištima, pri čemu bi novitet predstavljala dodatna spremišta za iskorištenu vodu koja se može ponovo upotrijebiti.
Oprezno s pumpanjem vode
– Svaka kuća ima cisternu u koju se skuplja kišnica. Ako godišnje imate 1.000 mm oborina, možete skupiti dosta vode koja možda nije dovoljno kvalitetna za piće, ali može poslužiti za druge potrebe i ne treba je zanemariti. Ta voda, uostalom, može biti i ponovno upotrijebljena, rekao je Lončarić koji je izrazio i zabrinutost zbog mogućeg utjecaja globalnog zatopljenja na kvalitetu i količinu pitke vode, ocjenjujući kako će podizanje razine mora, uzrokovano efektom staklenika, imati niz negativnih utjecaja na ekonomiju otoka ovisnu o vodi.
– Za svaki metar vode iznad razine mora imate 40 metara vode ispod razine mora. Potrebno je biti oprezan kod pumpanja vode iz obalnih vodonosnika jer može biti narušena osjetljiva ravnoteža mora i pitke vode, upozorio je Lončarić.
