Najveći problem u kaznionicama je činjenica što u takvom okružju zatvorenici ovisnici apstiniraju, angažirani su i prate određene programe, dakle, normalno funkcioniraju među zatvorskim zidovima, kazala je Sanja Halas Bujas, viša stručna suradnica u zadarskom zatvoru.
Na tribini je istaknuto kako svi zatvorenici, ovisnici dobivaju ime i prezime osobe kojoj se moraju javiti po izlasku iz zatvora.
Što učiniti sa zatvorenicima ovisnicima kada iz kaznionice iziđu na slobodu? To je najveći problem za pojedinca, ali i društvo, stoga se u njegovo rješenje s financiranjem projekta resocijalizacije uključilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, ali i mnoge druge vezane institucije.
Rizik od vraćanja starim navikama
Na tribini “Od kaznionice do resocijalizacije” koja je održana u organizaciji Udruge Nada u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice – ogranak Arbanasi gošće tribine Sanja Halas Bujas, viša stručna suradnica u zadarskom zatvoru, Marina Gatara Mikulandra, viša stručna suradnica u šibenskom zatvoru te Višnja Perin, voditeljica odsjeka za profesionalno usmjeravanje pri Zavodu za zapošljavanje u Zadru, istaknule su važnost projekta resocijalizacije bivših zatvorenika koji financira nadležno Ministarstvo, ali ujedno i ukazale na važnost podrške društva u koje se bivši zatvorenik ovisnik uključuje.
– Ukoliko zatvorenik ovisnik pri izlasku na slobodu nema nikoga od koga bi zatražio pomoć onda svi mi imamo veliki problem. Takva osoba će mjesec ili dva dana funkcionirati normalno, no ukoliko se ne okupira nečim, primjerice poslom, vratit će se starim navikama. Zatvoreniku, ovisniku o opojnim drogama želimo pomoći upravo projektom resocijalizacije u koji je uključeno puno institucija, Zavod za zapošljavanje te službe za mentalno zdravlje, itd. Svi zatvorenici, ovisnici dobivaju ime i prezime osobe kojoj se moraju javiti po izlasku iz zatvora kako bi im ona pomogla u pronalaženju posla. To je jedini način kako pokrenuti te ljude da gledaju u budućnost te da svim snagama izbjegnu ponovno isto ponašanje, koje uglavnom rezultira povratkom u zatvor. Dakle, jako je važna podrška svih relevantnih institucija, ali isto tako i okoline, kazala je Marina Gatara Mikulandra, viša stručna suradnica u šibenskom zatvoru.
U šibenskom zatvoru u sklopu projekta resocijalizacije zatvorenika ovisnika o opojnim drogama organizirali su program osposobljavanja za računalnog operatera u koji je uključeno 26 zatvorenika, dok je u zadarskom zatvoru uključeno tek njih sedam. Zatvorenici koji sudjeluju u ovom projektu imaju više samopouzdanja jer se osjećaju korisnima, korisno provode vrijeme, a trud im se višestruko isplaćuje jer im se završetkom doškolovanja navedeno zvanje upisuje u radnu knjižicu.
– Zatvorenici ovisnici su jako zadovoljni jer im je ovim projektom pružena prilika da vrijeme u zatvoru provedu u nekakvim korisnim radnim aktivnostima. Podijeljeni su u dvije grupe. Nakon buđenja imaju predavanja svaki radni dan u tjednu. Zadovoljni su jer se mogu baviti nečim i učiniti nešto konkretno dobro za sebe za vrijeme izdržavanja kazne zatvora. Jako smo ponosni na to. Moram napomenuti da jednako tako kao zatvorenike ovisnike motiviramo i ostale zatvorenike koji nisu završili školu da je završe te naprave određenu prekvalifikaciju u suradnji s našim središnjim uredom i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta kroz projekt resocijalizacije ovisnika, istaknula je Gatara Mikulandra.
Suočavanje sa slobodom
U šibenskom zatvoru u protekle dvije godine za ovo zvanje osposobljeno je 15 zatvorenika. Osim toga, u zatvorima se od prosinca 2011. godine organiziraju i vode klubovi liječenih ovisnika. Susreti se odrađuju svaki tjedan na prikladnim radionicama, dok se s ostalim zatvorenicima radi individualno.
– Najveći problem u kaznionicama je činjenica što u takvom okružju zatvorenici ovisnici apstiniraju, angažirani su i prate određene programe, dakle, normalno funkcioniraju među zatvorskim zidovima. Problemi se pojavljuju pri njihovom izlasku na slobodu te ukoliko nemaju podršku obitelji i posao vrlo brzo se vraćaju starim navikama, na put droge i ovisnosti što neminovno sa sobom nosi kaznena djela te povratak u zatvor. No, u ovom projektu resocijalizacije osoblje iz zatvorskog sustava surađuje s Centrom za socijalnu skrb, Zavodom za zapošljavanje te ostalim institucijama kako bi pomogli takvoj osobi da pronađe posao. Ukoliko i društvo ne sudjeluje u pružanju pomoći takvim ljudima, svi napori su uzaludni i rijetko završe dobro. U zadarskom zatvoru angažirali smo u proteklih godinu dana i psihijatra koji ugovorno dolazi dva puta tjedno i provodi rezgovore s zatvorenicima te početnu detoksikaciju. Ove godine smo uveli i program osposobljavanja za računalne operatere te program odgovornog roditeljstva. Naime, u svome radu s zatvorenicima ovisnicima, ali i svim drugim zatvorenicima pratimo sličan model kao i šibenski zatvor, zaključila je Sanja Halas Bujas, viša stručna suradnica u zadarskom zatvoru.
