Nekad najpoznatiji praznik bivše države, Dan Republike, njenim raspadom završio je u ropotarnici povijesti. Dan Republike obilježavao je proglašenje federativne Jugoslavije na 2. zasjedanju AVNOJ-a 1943. godine u Jajcu. Po čemu ga se i danas pamti?
Povijesni datum čelnik Saveza antifašista Hrvatske Ivan Fumić pamti: “Kao pobjedu antifašističke borbe nad silama mraka, ustaša, četnika, njemačkih nacista, talijanskih fašista, da smo konačno dobili slobodu i da smo stvorili zajedničku državu kojoj su težili svi južnoslavenski narodi.
To što se kasnije zbivalo, to je drugi par opanaka”, kaže Fumić.
Državni praznik iz vremena sigurnih plaća i radnih mjesta većinom se rado slavio. Tvornice bi opustjele, feštalo se, na kontinentu i uz nezaobilazne svinjokolje, a na obali i otocima masline, sjeća se sindikalist Vedran Dragičević. “Znam da je bilo dobro meni kao radniku brodogradilišta to što bi se moglo spojiti niz dana u praznik i onda pobrati masline, po tome ga ja pamtim i sjećam ga se, a ovo sve drugo, to je bilo manje važno ili gotovo nevažno”, prisjetio se Dragičević.
Nekad omiljen državni praznik 1987. godine je, uoči svoje i smrti svoje države, opjevalo i legendarno Zabranjeno pušenje. Nostalgičarima su danas ostali stihovi: “Danas je Dan Republike i stari je popio malo, na televiziji Lepa Brena i stari se sjeća ratnih vremena…”, a novim generacijama dojam da se od povijesnog 29. studenog do današnjeg u svakodnevici običnih ljudi nije mnogo promijenilo.
