U medijima i posebice na društvenim mrežama, ovih su dana česta prepucavanja oko snage uragana Sandy u usporedbi s burom na Jadranu. Na blogu meteoadriatic.net zapravo je razjašnjeno o čemu je točno riječ. Bez objašnjavanja o kakvim je vjetrovima riječ, njihovim uzrocima i načinima nastanka, budući da je to tema za neku drugu raspravu, ajmo pogledati usporedbu (tropskog) ciklona Sandy (i Katrina) i naše bure u smislu brzine vjetra.
Tropski cikloni se prema intenzitetu klasificiraju prema Saffir Simpsonovoj ljestvici. Pritom; srednja brzina vjetra u načelu može biti mjerena dvojako. Ako je riječ o američkom mjerenju, onda se usrednjavanje vjetra radi tijekom 1-minutnih intervala, dok se u ostatku svijeta koriste 10-minutni intervali. Odatle dolaze razlike na koje je moguće naići u smislu kategoriziranja tropskih ciklona.
Prema Saffir Simpsonovoj klasifikaciji, u kategoriju 1 tropskih ciklona spadaju sustavi s najvećom srednjom brzinom vjetra između 90 i 125 km/h (prema 10-minutnim intervalima), odnosno 120-150 km/h (prema 1-minutnim intervalima). U kategoriju 2 spadaju sustavi s maksimalnom brzinom vjetra između 125 i 164 km/h, u kategoriju 3 između 165 i 224 km/h, u kategoriju 4 između 225 i 279 km/h, te u kategoriju 5 preko 280 km/h (sve prema 10-minutnim intervalima).
Te brzine vjetra odnose se na standardnu visinu od 10 metara iznad tla, nad otvorenim, ravnim terenom.
Valja imati na umu, da spomenute vrijednosti brzine vjetra tropski cikloni postižu nad morem, no nad kopnom se takve brzine ne mjere. Nad kopnom su brzine vjetra zbog bitno većeg trenja sa tlom znatno manje. Tako će tropski ciklon sa središtem nad obalom kontinenta, istovremeno imati mnogo veću brzinu vjetra nad svojom morskom polovicom nego nad kopnenom. (opaska: pri izlasku s mora na tlo, uragan usput rapidno gubi energiju jer više nema dovoljno vlage potrebne za njegov životni ciklus)
Primjer za to je ciklon Sandy, gdje prema službenim mjerenjima na kopnenim stanicama nigdje nije izmjeren čak ni pojedinačni udar vjetra brži od 128 kilometara na sat.
Ipak, uragan Sandy nipošto nije najjači ciklon koji je pogodio američko tlo. U mnogim drugim slučajevima mjereni su snažniji udari vjetra. Npr. u uraganu Katrina, najjači je izmjeren (doduše, neslužbeno), udar od 217 km/h, vidjeti izvješće američkog Nacionalnog cetra za uragane.
S druge strane, bura ima bitno drugačiji karakter vjetra od onog u tropskim ciklonima. Bura ima tzv. kvaziperiodičke oscilacije (pulsacije), odnosno promjene u brzini vjetra u periodima od par minuta. Zbog takvih pulsacija, srednja 10-minutna brzina bure znatno je manja nego maksimalna srednja 1-minutna brzina, a još niža nego pojedinačni udari vjetra s periodom od par sekundi unutar par-minutnih oscilacija. Pojedinačni udari bure su najčešće do dvostruko brži nego srednje 10-minutne vrijednosti.
Prema izmjerenim brzinama bure u nekim od najupečatljivih jadranskih slučajeva u zadnjih 10-tak godina, možemo izdvojiti poznat slučaj bure 14.11.2004. godine, ciklona Dorothy, kad je prema službenom DHMZ mjerenju srednja brzina bure na Krčkom mostu iznosila 137,5 kilometara na sat (najjači udar nepoznat). U Makarskoj je najjači udar tog dana, (službeno DHMZ) iznosio 162 km/h. No, najjači službeno (DHMZ) izmjereni udar bure je ipak onaj s Masleničkog mosta od 21. prosinca 1998. koji je iznosio 248 kilometara na sat, što je još uvijek osjetno više nego najjači udar vjetra izmjeren nad kopnom u SAD u uraganu Katrina, i otprilike dvostruko više nego najjači udar izmjeren nad kopnom u uraganu Sandy.
Dakle da rezimiramo, brzine vjetra u tropskim ciklonima premašuju brzinu bure, osobito kad se uspoređuju srednje vrijednosti brzine vjetra, ali to vrijedi isključivo za vjetar nad otvorenim morem. Nad kopnom, najjače jadranske bure imaju u pravilu osjetno snažnije udare vjetra nego unutar tropskih ciklona nad kopnom. To još uvijek ne znači da od bure prijeti veća opasnost nego od tropskog ciklona, jer glavne posljedice tropskih ciklona ne dolaze od vjetra, već prvenstveno od valova i poplava uzrokovanih dizanjem morske razine i za nekoliko metara.
