U noći sa subote na nedjelju kazaljke na satu pomičemo za jedan sat unatrag, pa je potrebno u 3 sata ujutro, sat namjestiti na 2 sata. Neke će razveseliti podatak da od sutra mogu spavati sat vremena duže, no isto tako dani će biti “kraći”.
Glavni razlog prelaska na ljetno i zimsko računanje vremena je ušteda energije, zbog ranijeg svitanja i sve dužih zimskih noći.
Prelazak na ljetno vrijeme uveden je 1916. godine u zemljama sjevera Europe, a od tada ga je prihvatilo oko 70 zemalja svijeta, računajući da time štede električnu energiju tako što period dnevnog svjetla sa ranih jutarnjih sati “premještaju” na večer. Kod nas je ovakav sustav računanja vremena uveden tek 1983. godine.
S početkom zimskog računanja vremena u nedjelju, 30. listopada, mijenjaju se i razdoblja skuplje i jeftinije struje. Struja će se prema višoj tarifi od 30. listopada obračunavati u razdoblju od 7 do 21 sat, a prema nižoj tarifi od 21 do 7 sati.
Osim promjene u računanju vremena, vozači imaju obvezu da na automobilima za vrijeme vožnje danju moraju imati upaljena dnevna ili kratka svjetla. Isto tako, vozači bicikala od sumraka do zore moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani bicikla, dok su vozači mopeda i motocikala dužni tijekom cijele godine danju imati upaljena dnevna ili kratka svjetla na vozilu, a ukoliko to ne budu činili, čeka ih novčana kazna u iznosu od 300 kn.
