Na Danima hrvatskog turizma 2012. u Dubrovniku je danas predstavljena radna verzija Glavnog plana i strategije razvoja turizma RH, dokumenta kojim se u hrvatskom turizmu do 2020. treba doći do dodatnog iskoraka u kvaliteti usluga i diferenciranih proizvoda, produljenja sezone, podizanja obrazovanosti, više investicija i prihoda.
Ministar turizma Veljko Ostojić pozvao je sve da u idućih mjesec dana daju svoje komentare i sugestije na tu verziju kako bi se nakon toga priredio završni, konačni dokument, koji bi bio na 100 do 120 stranica. Taj bi dokument onda do kraja ove godine mogao pred Vladu, pa na usvajanje u Hrvatski sabor.
Tim se dokumentom želi dobiti odgovore kako dugoročno upravljati turističkom budućnošću i štititi krajolik uz razvojnu komponentu, kazao je Ostojić na predstavljanje strategije koje je u Hotelu Valamar Lacroma okupilo gotovo svi sudionike DHT-a, njih blizu dvije tisuće.
Jedan od najvećih izazova u strategiji i turizmu općenito je što učiniti s privatnim smještajem koji čini 47 posto ukupnih smještajnih kapaciteta, naglasio je Ostojić dodajući da ga treba okrupniti, brendirati i pretvoriti u male obiteljske pansione i hotele.
Do 2020. Hrvatska, kako je istaknuto na predstavljanju, treba i do 100 hotela više, oko 8 resorta, 7 golf terena, 5 zabavnih parkova, 5.000 novih vezova, 7 kampova, te gotovo 20 milijuna turista i znatno više noćenja nego sada.
Predstavnici Instituta za turizam, koji uz predstavnike sektora i javnost te u suradnji s brojnim institucijama i istraživačima od prošle godine izrađuje strategiju, Siniša Horak i Neda Talisman Košuta su naglasili da je to najkompleksniji dokument koji će Hrvatska imati te da je važno da sada postoji i politička volja za njegovu provedbu.
Hrvatska je u tom dokumentu podijeljena na tri makro regije – kontinent, sjeverni i južni Jadran, uz 10 subregija, što je, po Horaku, sukladno i regijama u EU, a u svakoj od njih treba se razviti 30 diferenciranih turističkih proizvoda. To su primjerice sunce i more, nautički, zdravstveni, ruralni, pustolovni, kulturni, poslovni, socijalni i omladinski turizam, golf kao novost i drugo.
Da bi se sve moglo provesti potrebno je eliminirati brojna ograničenja, od loše investicijske klime do prevelike administracije, jer je to uteg koji sada onemogućava razvoj i veće prihode, koji su u turizmu od ukupno 51 milijun putovanja domaćih i inozemnih turista u 2010. bili 7,3 milijarde eura, od čega milijarda od domaćih. To je ujedno prvi put, kazao je Horak, da se turistički prihod tako prikazuje objedinjavajući podatke za domaće i inozemne turiste.
Sve, kako je istaknuto, mora dati viziju bez čega nema daljeg održivog razvoja, a ona je prema strategiji da turizam povezuje, pokreće i promovira, da je odgovoran i afirmira, otvoren prema svijetu, poštuje prirodu, kulturu i baštinu, te pridonosi kreativnosti i inovacijama.
