Pelješki most najvjerojatnije neće biti nikada sagrađen, a i za otvaranje hrvatskoga cestovnog koridora u zaleđu Neuma trebat će još podosta delikatnih pregovora i odricanja, zaključak je s trilateralnog sastanka na ministarskoj razini, Hrvatske i BiH te Europske komisije, u Bruxellesu 19. rujna.
Tako barem tvrdi neimenovani izvor iz visokih diplomatskih krugova koji je za list Novosti kazao da europski čelnici ne smatraju da je pelješki most isplativ.
Zašto se most za Siciliju ‘gradi’ već 40 godina?
“Pitanje mosta riješeno je tom zgodom po kratkom postupku: potpredsjednik EK Siim Kallas, nadležan za pitanja transporta, i povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn dali su hrvatskim ministrima jasno do znanja da europski porezni obveznici neće platiti gradnju mosta dok se trima studijama ne dokaže njegova puna opravdanost. Radi se o studiji ekonomske isplativosti, studiji utjecaja na okoliš i studiji doprinosa regionalnog razvoja RH i EU. Zatim su svoju skepsu prema tome još potkrijepili retorički upitavši zašto se most za Siciliju ‘gradi’ već 40 godina, te sami odgovorili – zato što nije isplativ”, kazao je dobro upućen izvor.
O mostu više nije bilo govora, a hrvatski predstavnici s Vesnom Pusić na čelu usmjereni su da rješenje potraže najprije u dogovoru s kolegama iz susjedstva; na tom sastanku bio je i bosanskohercegovački ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija. Također, objašnjeno im je da bi čim prije morali obratiti pažnju na alternative mostu za povezivanje odvojenih dijelova Hrvatske i razmisliti o njihovoj provedbi.
Posrijedi je u prvom redu zatvoreni cestovni koridor iza Neuma, što pak otvara čitav set dodatnih složenih pitanja. Ministri na sastanku u Bruxellesu zapeli su ovaj put u nedoumicama oko regulacije prijevoza robe animalnog porijekla Jadranskom magistralom kroz Neum, dakle između Dubrovnika i Ploča.
“Traži se da BiH nema pravo npr. otvoriti zapečaćeni hrvatski kamion u prolazu kroz Neum, dok se njoj ne garantiraju ni približne olakšice u korištenju luke Ploče. A ta su pitanja bila vezana sporazumom Tuđman – Izetbegović. Znači, EU inzistira – a ne više Hrvatska, što je bitan podatak – da se BiH odrekne dijela svog suvereniteta, danas na magistrali, sutra na koridoru u neumskom zaleđu, i da ujedno zaboravi na iole jednostavniji promet robe između lučkog terminala u Pločama i svoje teritorije. Uvjeren sam da nijedna zemlja EU-a ne bi pristala na nešto slično jer bi to za nju značilo izravnu štetu”, objasnio je sugovornik Novosti.
“BiH bi tako morala detaljno prijaviti te zatražiti dopuštenje za svaki pojedinačni robni transport iz Ploča, luke koja živi od posla s tom državom, i morala bi trpjeti usputne kontrole što ih nameće EU. Ne bi bilo dovoljno pristati na zabranu prometovanja točno određenim ilegalnim, kao i opasnim robama. A za eventualni koridor iza Neuma, EU prihvaća samo totalno ustupanje suvereniteta na tome ograđenom dijelu bosanskohercegovačke teritorije, po čemu bi i za prometne nesreće na njemu bila nadležna hrvatska policija. Bosna i Hercegovina, prilično razumljivo, ne želi tako lagano odustati od reciprociteta imanentnog sporazumu Tuđman – Izetbegović, sve dok se taj dokument imalo uzima u obzir. To znači da će ona ustrajati na zahtjevu da na putu do Ploča ima transportna prava kao i Hrvatska kroz zaleđe Neuma”, kazao je neimenovani izvor.
Iako se Hrvatska više nema razloga protiviti takvom reciprocitetu, problem je u Bruxellesu, kojem to predstavlja posve novo, nepoznato iskustvo, tvrdi sugovornik Novosti, objašnjavajući da birokracija EU, kao i svaka druga, nerado izlazi izvan utabanih okvira.
