Kamatarski dugovi, proroci poput kocke i droge, preživljavanje nakon gubitka posla ili jednostavno ona klasična beskonačna životna neimaština samo je dio spekulacija zašto je nepoznata žena s pištoljem u ruci i odjevena u crne hlače opljačkala poslovnicu Splitske banke na zagrebačkoj Aveniji Dubrava u subotu prijepodne.
Na snimci nadzorne kamere vidljiva je neviđena organiziranost te staloženost dok je mašući pištoljem “komandirala” po poslovnici i (o)tjerala zaštitara “Tigar Cikatića”, zaposlenika banke i jednog građanina u toalet banke, dok je jednu uplašenu službenicu koja joj po ničemu nije mogla parirati, prisilila da otključa trezor. Čim se domogla vrtoglavog plijena od 360 tisuća kuna i zaposlenicu je zaključala i time onemogućila da se upali alarm i da dobije na vremenu.
Nepoželjnoj gošći banke nije dugo trebalo da se izgubi u gradskoj vrevi sa brzinski zarađenim novcem, a u blizini je čekao automobil i najmanje jedan pomagač. Tako je jedna žena sa filmski razrađenim planom još jednom digla policiju na noge, a prema dosad utvrđenom, riječ je o istoj pljačkašici koja je također iz poslovnice Splitske banke, ali na zagrebačkom Laništu, 3. kolovoza odnijela oko 50 tisuća kuna.
Policija slaže mozaik
Modus operandi i lakoća kojom je odrađena pljačka daju naslutiti da je naoružana lopovica imala “svojeg čovjeka” unutar poslovnice na Dubravi koji joj je pomogao da se domogne novca. Istražitelji intenzivno pokušavaju posložiti mozaik krimipriče obavljanjem niza razgovora sa svjedocima i bankarskim djelatnicima, a pregledavaju se i snimke nadzornih kamera unatrag više mjeseci ne bi li lopovsku damu po fizičkoj konstituciji eventualno prepoznali kao klijenticu koja je navraćala ranije u poslovnicu. U tijeku je i kontrola svih telefona i mobitela kojima su u danima prije pljačke komunicirali zaposlenici.
I dok policija raspolaže samo opisom novopečene vlasnice ukradenog novca, pojavile su se različite špekulacije da je riječ o muškarcu prerušenom u ženu i s perikom na glavi. Međutim, inspektori i dalje tragaju za ženom sa dioptrijskim naočalama, starom do 40 godina, visine oko 170 centimetara i srednje tjelesne građe, crne kose do ramena i koja je očito inspiraciju dobila nakon ranijeg vala pljački banaka koje su s lakoćom odradile i žene.
Mala ulaganja, šteta – velika
Upravo ta nevjerojatna lakoća kojom je obavljeno pomno planirano razbojništvo upućuje na loš sustav osiguranja novčarskih ustanova koji bi jedino mogao čvrsto stati na noge izmjenom Zakona o minimalnih mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem, jer trenutačne mjere poput videonadzora sa uglavnom slabom kvalitetom snimke, očito nisu dovoljne. Upućeni u (ne)djela kažu da sami zaštitari koji čuvaju poslovnice, a koji su ujedno i prvi na “udaru” lopova, olako shvaćaju ozbiljnost posla vjerujući u onu staru “ma neće baš moja banka danas ‘pasti'”.
Toga uvjerenja su bili i zaštitari koji su se našli na meti tročlane ženske bande na čelu sa Anicom Biberović (48) koja je kao organizatorica pljački Splitske banke nepravomoćno osuđena na četiri godine zatvora, a koji nisu ni slutili da jedna od djelatnica (po)zna pljačkašicu. Biberovićevoj je naloženo da mora vratiti i 287 tisuća ukradenih kuna.
Njezinu pomagačicu Vesnu Posmodi (50), koja mora vratiti 285 tisuća kuna, sudac je osudio na 34 mjeseca robije. Za prikrivanje zločina, bivša radnica Splitske banke Senka Pandža (49) “dobila” je godinu i pol zatvora, a naložen joj je povrat 185 tisuća kuna koje je dobila za šutnju. Mozak bande, Anica Biberović, na sudu se pravdala dugovima, a ideju o pljački podijelila je sa Posmodijevom koju su mučile kamatarske brige.
Psihologinja: Posrnula, pa otima
Ivna Juranić, magistrica psihologije, tvrdi da je problematika kriminaliteta oduvijek pobuđivala interes, posebno zbog društveno neprihvatljivih posljedica.
– Iz samog ponašanja takvih ličnosti, koje karakteriziraju specifičnosti, nije lako proniknuti u suštinu i etiologiju socijalno devijantnih životnih izbora. Suvremena kriminologija utvrdila je da biološki faktori imaju određene dispozicije u razvoju kriminalnog ponašanja, ali ga ne determiniraju – kaže psihologhinja, te dodaje da eventualna psihološka objašnjenja kriminaliteta mogu biti interpsihički sukobi, nedostaci u psihološkoj sferi ličnosti pojedinca, slabije psihičke kvalitete i sposobnosti ili neupjeh u procesu socijalizacije.
– Pri tome se nikako ne smiju zanemariti i značajni socijalni faktori kao što su stupanj socijalne sigurnosti, ekonomska nejednakost, suprotnost između interesa subjekta i općih društvenih interesa, ekonomska nerazvijenost, nezaposlenost, promjene životnog standarda, osobne karakteristike, neprilagođavanje pojedinaca, okolnosti u obitelji, te utjecaj okoline. Ovome treba dodati i smanjenu uračunljivost koja sa socijalnim faktorima rezultira povećanom vjerojatnošću za počinjenje zločina – pojašnjava Juranić.
Mnogi ljudi u očaju i besparici često kažu ili zaprijete da im još samo preostaje da opljačkaju banku, no na takvim izjavama i ostaju i to nikada ne naprave.
– Kad je riječ o dvjema pljačkama banke u Zagrebu u kojima nema ljudskih žrtava, vjerojatno se ne radi o osobi koja ima promjene u strukturi ličnosti, te je moguće da je posrnula zbog raznih socijalnih prediktora kriminaliteta. Odgovor na pitanje što ju je je natjeralo da se odmetne van društvenih normi, potrebno je potražiti u vještačenju nakon privođenja – zaključuju Juranić.
