Hrvatska 5. kolovoza slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti kao podsjetnik na Oluju i oslobađanje Knina na taj datum 1995. godine.
Akcijom Oluja, u kojoj je oko 200 tisuća hrvatskih vojnika oslobodilo više od 10 tisuća četvornih kilometara okupiranog područja, završio je krvavi rat. Nakon nje je ostala okupirana još samo istočna Slavonija koja je potom vraćena mirnom reintegracijom, mirno i bez daljnjih borbi.
Građanima se dijeli grah u Kninu
Oluja je počela u svitanje 4. kolovoza te je trajala samo 84 sata, a oslobođeno je oko 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Ove godine središnja proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja održat će se u Kninu. Ujutro će predsjednik Vlade Zoran Milanović, predsjednik Ivo Josipović i obnašatelj dužnosti predsjednika Sabora Josip Leko položiti vijenac i zapaliti svijeću pred spomenikom Hrvatske pobjede Oluja ’95, a potom će biti podignuta zastava na Kninskoj tvrđavi.
Središnja svečanost obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te 17. obljetnice Vojno-redarstvene operacije “Oluja” počinje sutra u 10.50 sati. Potom će se održati svečana Misa ta domovinu u Crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta, dok će točno u podne biti podijeljen grah posjetiteljima i građanima.
“Taj datum svi znamo”
Danas je ministar branitelja Predrag Matić pozvao sve na proslavu u Kninu. “Pozivam sve ljude dobre volje, sve poštovatelje hrvatskih branitelja i Domovinskog rata da sutra dođu, ali isto tako od Iloka do krajnjeg juga, treba na svim mjestima obilježiti taj Dan pobjede. I evo Hrvati, mnogi datumi su nam se pobrkali i više ne znamo kad se što dogodilo, međutim 5.8. je jedinstven datum, koji svi znamo i obilježavamo ga onako kako smo i zaslužili”, istaknuo je Matić”, kazao je Matić.
Mnoge braniteljske udruge su prigovarale da je službena proslava u Kninu preskromna. “Domoljublje se ne mjeri novcem”, odgovorio im je predsjednik Ivo Josipović. Mnogo bure je izazvala i najava da će na proslavi prvi puta biti i predstavnik srpske manjine u Hrvatskoj. Josipović je pozdravio mogućnost da će se u Kninu pojaviti predsjednik Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula.
“To bi značilo da su svi prihvatili Oluju kao pobjedu Hrvatske”
“S jedne strane to će značiti da je cjelokupno hrvatsko stanovništvo, pa evo i srpska manjina, prihvatilo ‘Oluju’ kao pobjedu Hrvatske, kao pobjedu demokracije, i u konačnici prihvatilo Hrvatsku kao svoju domovinu”, rekao je Josipović o mogućnosti Džakulina dolaska u Knin. Uz službenu proslavu u Kninu, održavat će se i ona “neslužbena”, koju već godinama organizira pjevač Marko Perković Thompson u Čavoglavama.
Na toj proslavi su se prošlih godina znala pojavljivati ustaška obilježja pa je policija ovog tjedna upozorila da je “zabranjeno nošenje transparenata uvredljivog i neprimjerenoga sadržaja, zabranjeno je poticanje na mržnju po bilo kojoj osnovi (nacionalnoj, vjerskoj ili po drugoj osnovi)”. Neke braniteljske udruge su se bunile zato što je Thompson ove godine na koncert u Čavoglave pozvao Željka Bebeka zato što tvrde da u ratu nije želio otpjevati himnu brigade iz zagrebačke Dubrave.
“Većina zločina do danas ostala nekažnjena”
Dok Hrvati slave, srpska zajednica je ovih dana podsjetila na žrtve koje su se dogodile u Oluji i drugoj oslobodilačkoj akciji Bljesak. Milorad Pupovac je u “izjavi sjećanja” Srpskog narodnog vijeća podsjetio da su mnogi koji su ostali pobijeni, dok je srpska imovina danima i tjednima sistematski pljačkana i paljena.
Upozorio je da je većina zločina do danas ostala nekažnjena. “Ni nakon sedamnaest godina nije stvoren prostor za politiku sjećanja u kojoj bi bilo mjesta za stradanje pripadnika i hrvatskog i srpskog naroda”, napisao je Pupovac.
