Sue Bremner već godinama radi kao turistički vodič za agenciju “Riviera Travel” iz Velike Britanije. I ovog je ljeta sa skupinom od pedesetak Engleza došla u jednodnevni posjet Splitu, pri čemu joj je neizostavna “štacija” bio, naravno, Peristil i katedrala svetog Dujma. Stoga ne čudi što je bila razočarana kad je na vratima pred crkvom primijetila natpis “Closed – due to restauration”…
– Ne možete nas baš nikako pustiti? Sutra ne možemo doći jer već poslijepodne nastavljamo za Trogir, a onda u Dubrovnik – pokušavala je Sue izmoliti čuvara iza metalnih vrata, no on joj je pristojno objašnjavao da su upravo radi sigurnosti turista zabranili ulazak, te da mogu pogledati kriptu i krstionicu.
Engleskinja nam je rekla da je vrlo žalosna što prvi put u pet godina svojim zemljacima neće uspjeti pokazati katedralu koja joj je “fascinantna”. Stoga cijenu od 15 kuna, koju župni ured Uznesenja Blažene Djevice Marije (tako se ustvari zove katedrala) odnedavno naplaćuje turistima za razgledanje, smatra smiješno niskom.
– Ne vidim u naplaćivanju ništa sporno, to je praksa u čitavom svijetu, pogotovo kad u obilazak idu turističke grupe. Primjera radi, u Velikoj Britaniji ćete za razgledavanje Westminsterske opatije platiti 12 funti, odnosno stotinjak kuna, a u druge crkve isto nećete moći ući bez ulaznice koja košta oko pet funti (gotovo 50 kuna, op.a.) – rekla nam je Sue.
Neopisive gužve
Katedralni župnik don Tomislav Ćubelić potvrdio nam je da se razgledanje crkve i riznice naplaćuje, među ostalim, i zato što se na glavnim vratima stvarala neopisiva gužva. Sada grupe ulaze na bočna vrata katedrale, a izlaze na prednja.
– Svi oni koji žele samo sjesti u klupu i pomoliti se mogu to učiniti a da ništa ne plate. Na ovaj smo način samo uveli više reda – objašnjava don Ćubelić.
Sav prihod koji župni ured zaradi od turista ulaže se, inače, u restauraciju katedrale. Tako je, primjerice, za obnovu dekorativnog prstena u unutrašnjosti, koja je koštala više od milijun kuna, župni ured dao čak dvije trećine tog iznosa, a Ministarstvo kulture ostatak.
– Pokušavamo financijski pratiti, da se tako izrazim, tu visoku razinu kulture i očuvati katedralu. U financiranju restauratorskih radova jednim dijelom sudjeluje i Ministarstvo, no budući da ni oni nisu baš u zavidnoj financijskoj situaciji, oslanjamo se na vlastite snage, što je i normalno – drži katedralni župnik.
