ZADAR- Samo vrhunski i svjetski renomirani znanstvenici ne podliježu odredbama najnovijeg Pravilnika kojim se propisuje što će, gdje, kada i koliko raditi zaposlenici u znanstveno- nastavnom, suradničkom i nastavnom odnosu na zadarskom sveučilištu.
Pravilnik o poslovima, obavezama i pravima navedenih kategorija usvojen je na prošloj sjednici Senata. Potpisuje ga rektor Ante Uglešić kojem će prorektorica za znanost Dijana Vican podnositi godišnji izvještaj prikupljen od pročelnika odjela budući da se primjenom Pravilnika želi poboljšati kvalitete znanstveno – nastavnog rada na Sveučilištu.
Ako pak pročelnici zanemare svoju obavezu evidentiranja radnog vremena kolega, mogu dobiti ukor od sveučilišne uprave. No, zato se ne smije dogoditi da pročelnik i njegov ili njen zamjenik mogu istodobno biti odsutni s Odjela, na čije se blagajne tim neobičnim Pravilnikom prebacuje “načelna mogućnost plaćanja prekovremenih sati”.
Jer znanstvenici koji su istodobno i nastavnici, samo nastavnici te više asistenti i znanstveni novaci imaju radno vrijeme od 40 sati tjedno.
Pravilnikom im je propisano koliko sati moraju provesti u nastavi, koliko u znanstvenom, a koliko u stručnom radu. Ukoliko istražuju na terenu, u arhivu, knjižnici ili možda doma, moraju to unaprijed prijaviti pročelniku odjela, a on pak mora tražiti suglasnost stručnog odjela. Inače se podrazumijeva da svatko od njih znanstvenu djelatnost obavlja na matičnom sveučilištu.
Na Sveučilištu, međutim, moraju provesti tri, odnosno tri pol radna dana.
Oni koji su u znanstveno- umjetničkom- nastavnom odnosu moraju biti 24 sata tjedno u prostoru Sveučilišta, a suradnici imaju obavezu od 28 sati kao i nastavnici.
Sve mogućnosti zamjene, odsutnosti ili izmjene, moraju se prijaviti pročelniku, odnosno tražiti odobrenje stručnog vijeća odjela.
Onaj tko se ne drži pravila iz Pravilnika, koji je praktički stupio na snagu, može dobiti ukor na Odjelu, opomenu rektora pred stegovni postupak, a može s njim biti raskinut i ugovor o radu.
Kako će na Odjelu za sociologiju evidentirati, primjerice Željko Oštarić, koji nekoliko godina ne sudjeluje u nastavi a prima plaću.
