Predsjednik RH Ivo Josipović je početkom ovog tjedna prilikom posjeta gradilištu nove luke Gaženica rekao kako je prilikom jednog svog putovanja u BiH s premijerom Unsko-sanskog kantona Hamdijom Lipovačom razgovarao i o mogućnosti otvaranja Unske pruge.
Rekao je kako je ta pruga djelomično u funkciji, ali bi je temeljito trebalo renovirati. Postoji dobra volja s obje strane i to je uistinu jedan od projekata još od prošle Vlade koji bi mogao ići u realizaciju, rekao je Josipović.
Razgovor Josipović – Lipovača dogodio se točno prije godinu dana i otada je napravljeno vrlo malo na otvaranju ove pruge iako se još tada govorilo da bi se otvaranje moglo realizirati u roku samo tri mjeseca. Unskom prugom od Splita ili od Zadra do Zagreba ima 400 kilometara, Lička pruga je oko 100 kilometara duža.
Ukupna duljina pruge u BiH je nešto manje od 140 kilometara, a u Hrvatskoj oko 260 kilometara, a u potpunosti je elektrificirana do Splita 1987. godine. U bivšoj državi Unska pruga je bila jedna od najfrekventnijih, zahvaljujući njoj luke Splita, Šibenika i Zadra imale su brzu vezu s unutrašnjosti i specijalizirale su se za pojedine vrste tereta.
No nakon rata nove države su se posvetile gradnji brzih cesta i autocesta, a ova pruga koja često prelazi preko granice, pala je u zaborav. Neko je vrijeme, istina, bila otvorena za teretni promet, no i od toga se odustalo.
A bez obnove prometa Unskom prugom upitan je gospodarski zamah u Dalmaciji, upitna je računica gradnje nove velike kontejnerske luke u zadarskoj Gaženici jer je Lička pruga duža i još nekvalitetnija ma koliko se u nju u ovih petnaestak godina uložilo. Prijevoz kontejnerskog tereta cestom je, naravno, još skuplji.
Političari obišli trasu pruge
Prošle godine nakon sastanka Josipović – Lipovača zajednička komisija je obišla trasu pruge. Ustanovilo se da je relacija Bihać – Martin Brod (na granici s Hrvatskom) u dobrom stanju, da je na dijelu od Martin Broda do Knina jedino nekih pola kilometra u slabijem stanju zbog odrona kamenja.
Kakvo je stanje nakon ove teške zime nije poznato. Pitali smo u Hrvatskim željeznicama što se konačno planira s ovim pravcem i dobili vrlo suzdržan odgovor.
– Unska pruga od Knina do Martin Broda u duljini od šezdesetak kilometara zatvorena je za promet jer na pojedinim dijelovima nije sigurna za vožnju vlakova. Troškovi nužne sanacije nakon koje bi vlakovi mogli voziti smanjenom brzinom iznosili bi oko četiri milijuna kuna, a troškovi potpune sanacije oko 15 milijuna kuna. No, sredstva za izvedbu sanacije nisu planirana ni 2012. ni u srednjoročnom razdoblju, kaže glasnogovornica HŽ infrastruktura Zdenka Francetić.
Dakle, ne radi se o nekom velikom iznosu potrebnom za sanaciju pruge, tih 15 milijuna kuna sigurno ne bi trebali predstavljati problem, ali to nije ni u srednjoročnom planu HŽ-a, iako je lukama u Dalmaciji ova pruga bila prijeko potrebna. Stvar je političke volje da se Unska pruga ponovno otvori, a nje zasad nema.