Hrvatski građani imaju najviše povjerenja u vlastite prijateljske odnose, znanost, liječnike, banke s kojima posluju, školstvo te HNB, a kao i dosad najniže je povjerenje u političke stranke, bivšu premijerku i prošlu vladu, pokazalo je istraživanje GfK Hrvatske provedeno na tisuću ispitanika u prosincu prošle godine.
Najviše ispitanika vjeruje u vlastite prijateljske odnose (83 posto), znatno je povjerenje u znanost (62 posto), liječnike (55 posto), banke s kojima se posluje (51 posto) i školstvo (52 posto), a dosta dobru poziciju ima HNB (44 posto). Najmanje se vjeruje u političke stranke (7 posto), bivšu premijerku Jadranku Kosor (12 posto) i prošlu Vladu (12 posto), navode iz GfK-a.
Prosječne ocjene za povjerenje (na skali od 1 – uopće nemam povjerenja, do 7 – u potpunosti vjerujem) najviše su za prijatelje (5,7), slijedi znanost (4,9), liječnici (4,7), banke (4,6), školstvo (4,5), nadređeni na poslu, Crkva i Predsjednik Republike (4,4).
Slijede HNB (4,3), vojska (4,2), policija (3,6), mediji i sudstvo (3,1), te državna uprava (3).
Najniže je povjerenje u EU (2,8), Haški sud (2,3), Jadranku Kosor (2,3) i političke stranke (2,2).
Slično istraživanje proveo je GfK Verein u 25 zemalja svijeta, a rezultati pokazuju da su u većini zemalja policija, vojska i sudstvo podjednako, dosta visoko, cijenjeni dok se političari nalaze na dnu ljestvice.
Hrvatska nije iznimka po iskazanom vrlo visokom povjerenju u prijatelje (83 posto), jer slično je i u Poljskoj (80 posto), Velikoj Britaniji (76 posto), Njemačkoj (77 posto), SAD-u (76 posto), Francuskoj (69 posto), Japanu (50 posto), te Italiji (49 posto).
Ekonomska i financijska kriza ostavila je traga na povjerenju u bankarski sistem, kako u Hrvatskoj (34 posto), tako i u Njemačkoj (36 posto), Francuskoj (35 posto), Španjolskoj (30 posto) i Italiji (24 posto).
Povjerenje u političke stranke izrazito je nisko u Hrvatskoj (7 posto), ali i u Italiji i Španjolskoj (9 posto), Francuskoj (12 posto) te Njemačkoj (17 posto).
U Hrvatskoj je također nisko povjerenje u sudstvo (21 posto) dok je u Njemačkoj obrnuta situacija (67 posto). Policiji vjeruje otprilike svaki treći građanin u Hrvatskoj (31 posto), što je znatno manje nego u Njemačkoj (85 posto), SAD-u (83 posto), Velikoj Britaniji (78 posto), Francuskoj (72 posto) i Italiji (64 posto).
Dok je u Hrvatskoj povjerenje u vojsku osrednje (44 posto), u drugim zemljama vojska uživa visoko povjerenje – SAD (88 posto), Velika Britanija (84 posto), Francuska (81 posto), Poljska (73 posto), Japan (69 posto), Njemačka i Italija (62 posto).
Povjerenje u Crkvu pokazuje oko polovice ispitanika u Hrvatskoj (53 posto), slično kao u Poljskoj (57 posto), Velikoj Britaniji (56 posto), Italiji (48 posto) i Francuskoj (45 posto), dok nisu razinu povjerenja pokazuju ispitanici u Japanu (18 posto).
Medijima u Hrvatskoj vjeruje tek svaki peti građanin (21 posto), a viši stupanj povjerenja u medije pokazuju ispitanici u Njemačkoj i Brazilu (45 posto), Poljskoj (44 posto), te Francuskoj i Japanu (33 posto).
