Složiti listu 11 istaknutih hrvatskih liječnika, nezahvalan je posao budući da je nemoguće rangiranje i uspoređivanje različitih specijalnosti i znanstvenih interesa, pa je svaki takav pokušaj novinara nužno subjektivan i osuđen na kritiku svih ostalih liječnika koji su nam itekako potrebni. Težak bi bio i pokušaj da listu sastavljamo na temelju ostvarenih projekata, objavljenih članaka u časopisima, citiranosti ili po broju obrađenih bolesnika, posebno ne njihova zadovoljstva medicinskim uslugama jer i one su subjektivne…
Stoga smo od bolnica i znanstvenih ustanova diljem Hrvatske zatražili da predlože liječnike koji su u protekloj godini po nečemu bili iznimni ili su nekom svojom aktivnošću učinili značajan pomak u struci ili u radu ustanove, u znanosti. Na žalost, neke su bolnice odbile dati svoj prijedlog zbog nekih svojih razloga, pa su stoga izostali liječnici iz područja transplantacijske medicine, u kojoj je Hrvatska u samom europskom vrhu. I brojke pokraj imena istaknutih liječnika su izvučene iz šešira, jer kako ih drukčije posložiti.
1. Prim. dr. sc. Albino Jović, šef Kardiološkog odjela zadarske Opće bolnice, napravio je prvu ablaciju fibrilacije atrija u Hrvatskoj. Fibrilacija atrija je svakako najčešća srčana aritmija, a najbolji način njezina liječenja je invazivni, intervencijski putem katetera i primjene radiofrekventne energije u postupku tzv. ablacije (radiofrekventna ablacija) i izolacije određenih segmenata u atrijima ili pretklijetkama srca. Tehnika se u svijetu i nadalje usavršava s varijantama energije koja se primjenjuje, a u kateterizacijskom laboratoriju Opće bolnice Zadar, koji raspolaže najsuvremenijom opremom, u posljednjoj godini dana porastao je broj liječenih bolesnika ovom metodom.
2. Prim. mr. dr. sc. Klaudio Grdović, voditelj Odjela za urologiju Opće bolnice u Zadru, zaslužan je za uvođenje perkutane nefrolitotripsije (PCNL) kao metode minimalno invazivnog liječenja bubrežnih kamenaca. Dr. Grdović organizirao je samostalni urološki odjel, a u protekloj godini, zahvaljujući donacijama, nabavljen je najnoviji laparoskopski uređaj, kompletno renoviran odjel i operacijske dvorane.
3. Prof. dr. Darko Chudy, pročelnik Odjela za neurokirurgiju KB-a Dubrava, započeo je s uvođenjem duboke mozgovne stimulacije, metode liječenja simptoma nekih kroničnih neizlječivih bolnih sindroma, poremećaja kretanja (esencijalni tremor, Parkinsonova bolest i distonija). U posljednje vrijeme njegov je tim počeo s liječenjem bolesnika u stanju minimalne svijesti ili vegetativnom stanju. Dosad su obavili desetak operacija od kojih je u dva slučaja postignut određeni uspjeh.
4. Prof. dr. sc. Stipan Jonjić pročelnik je Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te voditelj Centra za proteomiku. Taj je Zavod jedan od vodećih u Hrvatskoj po broju ostvarenih međunarodnih projekata (tri su aktivna projekta Nacionalnog instituta za zdravlje SAD-a), među kojima je i veliki europski projekt za podizanje istraživačkog kapaciteta u iznosu od gotovo dva milijuna eura koji je dobio zajedno s kolegama na fakultetu. Dr. Jonjić je i jedan od glavnih istraživača na velikom kolaborativnom projektu koji dodjeljuje Helmholz Society, a samo ove godine on i suradnici na Zavodu i Centru publicirali su 14 radova u vodećim biomedicinskim časopisima, po čemu su jedinstveni u Hrvatskoj i prepoznatljivi u svijetu.
5. Dr. Dalibor Letica voditelj je i osnivač Odjela za kardiokirurgiju KBC-a Split. Od 2007. godine, zahvaljujući svojoj dobroj kardiokirurškoj reputaciji, uspio je sakupiti kostur kardiokirurške ekipe iz Europe i Republike Hrvatske, te početi s prvim operacijskim kardiokirurškim zahvatima tijekom 2007. Poslije početnih operacijskih zahvata, svake sljedeće godine njihov broj se povećavao (2008. – 205; 2009. – 317; 2010. – 342), pa je do sada obavljeno 1300 zahvata. Tijekom 2011., sa svojom ekipom uspio je u jednoj operacijskoj dvorani koja je improvizirana i prilagođena za kardiokirurgiju, obaviti rekordnih 400 operacijskih zahvata. Splitski tim obavlja sve vrste operacijskih kardiokirurških zahvata (osim transplantacijske i dječje kirurgije) s vrhunskim rezultatima unatoč najlošijim uvjetima.
6. Prof. dr. sc. Bojan Biočina, predstojnik Klinike za kardijalnu kirurgiju KBC-a Zagreb, vjerojatno je najzaslužnija osoba za uvođenje mehaničkecirkulacijske potpore (umjetno srce) u Hrvatskoj. Time je učinjen golemi iskorak u zbrinjavanju najtežih bolesnika s bolestima srca, koji ranije nisu uspijevali preživjeti.
7. Akademik Željko Reiner, predstojnik Klinike za unutarnje bolesti i ravnatelj KBC-a Zagreb, prvi je Hrvat koji je glavni autor nekih najvažnijih europskih smjernica. Naime, njemu je Europsko kardiološko društvo povjerilo da, na čelu skupine 18 najuglednijih europskih znanstvenika iz tog područja, vodi izniman pothvat pisanja prvih Europskih smjernica o liječenju dislipidemije ili poremećaja masnoća u krvi, koji je najvažniji čimbenik rizika, odnosno uzrok bolesti srca i krvnih žila.
8. Prof. dr. sc. Mate Majerović najzaslužniji je za uvođenje novog kirurškog postupka pod nazivom citoredukcijska kirurgija i hipertermijska intraperitonealna kemoterapija, koji se u Hrvatskoj izvodi samo u KBC-u Zagreb, kao jednom od rijetkih mjesta u Europi. Zahvat se izvodi kod bolesnika s metastazama potrbušnice, kojima se do sada nije moglo pomoći, odnosno bili su neoperabilni. Ovim postupkom omogućuje im se produženje života za tri do pet godina, a neki se i u potpunosti mogu izliječiti. Tim postupkom sve tumorske mase u trbušnoj šupljini sa zahvaćenim organima se odstrane, a sitne nakupine stanica izlažu ispiranju utrobne šupljine dijaliznom otopinom zagrijanom na 42º kroz sat vremena u kojoj se nalaze lijekovi citostatici. Do sada su tom metodom operirana 52 bolesnika.
9. Prof. dr. sc. Željko Kaštelan, predstojnik Klinike za urologiju KBC-a Zagreb, najzaslužniji je za uvođenje lasera u liječenju niza uroloških bolesti, po čemu je KBC Zagreb jedinstven u Hrvatskoj. Riječ je o naprednoj tehnologiji i uporabi nove generacije lasera, koji su vrlo učinkoviti kako u mrvljenju kamenaca mokraćnog sustava, tako i kod operativnih zahvata na prostati, bubregu i mokraćnoj cijevi. Tijekom 2011. uvedeno je prvi put u Hrvatskoj endoskopsko mrvljenje kamenaca mokraćnog sustava.
10. Prof. dr. sc. Ivan Malčić, predstojnik Klinike za pedijatriju KBC-a Zagreb, najzaslužniji je što je u KBC-u Zagreb, prvi put u Hrvatskoj, sasvim samostalno učinjena transplantacija srca u djeteta. Dijete je bolovalo od dilatacijske kardiomiopatije poslije preboljelog miokarditisa. Dijete ima 12 godina i četiri mjeseca nakon presađivanja nema znakova odbacivanja srca.
11. Prof. dr. sc. Janoš Terzić, suvoditelj Laboratorija za tumorsku biologiju splitskog Medicinskog fakulteta, zaslužan je što je ove godine laboratorij počeo raditi na razini najboljih svjetskih institucija, što je jamstvo odlične znanstvene budućnosti i magnet za najbolje znanstvenike. Ove su godine objavili pronalazak novoga gena koji je povezan s Parkinsonovom bolešću, te dva važna otkrića u suradnji s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem, a u kojima su razotkrili mehanizme rada molekula koje su važna poveznica upale i raka, te uklanjanja unutarstaničnih bakterija.
