Mi smo počeli investiciju gradnje državne luke Gaženica, a mi ćemo je i završiti – kaže saborska zastupnica SDP-a Ingrid Antičević-Marinović na pitanje što će biti s projektom Gaženica nakon promjene vlasti.
– To što je netko prije imao nekakve ideje da bi se u Gaženici gradila nova luka, nije značila ništa posebno dok Vlada Ivice Račana pred kraj mandata nije odlučila da to postane državna investicija i osigurala inicijalna sredstva u proračunu. Pitanje je zato što se s tim sredstvima učinilo, zašto nova luka još nije izgrađena i zašto HDZ-ova vlast pred svake izbore govori kako luka samo što nije dovršena. Ovako kako se radilo ne može se ni bunar kopati, a ne ovakva investicija, radi se o neprihvatljivom modelu ulaganja – kaže Antičević, najavljujući da će se najprije vidjeti što se i kako se radilo jer se opravdano sumnja u način korištenja sredstava.
Osamdesete godine
Izgleda kako se na ovaj način ponavlja situacija od prije deset godina, kada je tadašnja koalicijska vlast namjeravala razvrgnuti ugovor s Bechtelom o gradnji autoceste od Bosiljeva do Svetog Roka: u veljači 2001. godine čak prestaju radovi na dovršenju Tunela “Sv. Rok” jer u proračunu nisu bili predviđeni novci za to, a tek u prosincu 2001. godine (skoro dvije godine od preuzimanja vlasti i u vrijeme kad Bechtel već naveliko gradi autocestu kroz Liku) donosi se program ubrzane gradnje autoceste, koja tek tada postaje najvažniji projekt Račanove Vlade.
Ideje o gradnji trajektne luke Gaženica su uistinu stare, datiraju negdje u sredinu osamdesetih godina prošlog stoljeća. U osnovi je opet ovdje priča kako je jedan zadarski projekt postao državni, kao što je bila i gradnja tunela kroz Velebit odnosno pravca autoceste koji je prethodno bio ucrtan preko Bihaća i Knina. Luka Gaženica se prije petnaestak godina razrađuje u prostornim planovima Zadra. Nikola Bašić je tada razradio projekt nove putničke i trajektne luke, što prihvaća Gradsko vijeće. Kad je premijer Račan prvi put službeno bio u Zadru, donosi se odluka da buduća luka Gaženica s autocestom bude spojena brzom cestom.
U proteklih osam godina značajan dio toga je realiziran – Gaženica je s autocestom spojena brzom cestom, u jesen 2007. Vlada, a zatim i Sabor RH, donose odluke o jamstvima za kredite Europske investicijske banke i njemačke razvojne banke KfW od 100, odnosno 120 milijuna eura. Uz hrvatsko učešće cjelokupna investicija zaokružena je na 236 milijuna eura i počela je gradnja po fazama
– Ova luka koju gradimo će biti europska luka, luka kojom će robe i ljudi slobodno prometovati područjem EU-a bez granica, rekao je na svečanosti otvaranja jedne faze radova njemački veleposlanik Bernd Fisher, potvrđujući na taj način da Europa u biti gradi luku za svoje potrebe u Zadru. U međuvremenu je, zahvaljujući ovom projektu, Zadar ucrtan u transeuropsku mrežu prometnih koridora.
Pet godina počeka
– Radovi se odvijaju normalno, predviđeno je da luka bude dovršena koncem 2013. godine, kao što je bilo najavljeno prilikom početka radova, kaže ravnatelj Lučke uprave Zadar Ivica Burić. Burić odrađuje zadnje dane na ovoj dužnosti, jer uskoro ide u mirovinu, u tijeku je natječaj za izbor novog ravnatelja o čemu odlučuje novi nadležni ministar. Jer riječ je o državnoj luci i o državnoj investiciji.
Krediti koje su dale europske banke su na 10, odnosno 15 godina uz pet godina počeka, prvih desetak godina nakon počeka plaćat će se iz državnog proračuna, a zatim bi luka Gaženica sama trebala vraćati kredite. Iz toga je jasno da se radi o međunarodnim obvezama, pa ne dolazi u obzir nekakvo odustajanje od projekta, kao što bi se iz nekih izjava dalo zaključiti. Naravno da treba analizirati kako se trošio novac, no nema smisla
Tisuću zaposlenih…
Za stavljanje u punu funkciju nove luke, prijeko potrebna je puno bolja željeznička veza sa zaleđem nego što je sada. Sama putnička luka neće imati ekonomsku računicu ako se ne realizira i RO-RO terminal u susjedstvu. Vrlo je diskutabilno koliko su realne najave o zapošljavanju tisuću ljudi u novoj luci.
Kruzeri i ribari
Nova luka Gaženica prostire se na 250 tisuća četvornih metara, imat će 12 gatova, šest lokalnih, tri međunarodna i dužobalna, tri za RO-RO brodove i kruzere te gat za ribare. Imat će putnički terminal, hotel, poslovno-trgovački centar i parkirališta…
