Čitajući popis ljudi koji su obuhvaćeni USKOK-ovim nalogom za proširenje istrage nad HDZ-om, mnogima je upalo u oči da na tom popisu nema Mladena Barišića, bivšeg šefa Carine i HDZ-ova rizničara, koji je organizirao i čak osobno donosio u stranačku središnjicu torbe pune državnog novca.
Kako smo jučer pisali u našim novinama, izostanak Barišića s toga popisa upućuje na mogućnost da se bivši stranački rizničar nagodio s tužiteljstvom, što otvara i neka moralna pitanja: je li moguće da će se jedan od glavnih likova u operaciji pljačkanja države izvući bez ikakve kazne?
Zašto ne Pavošević?
– Nisu mi poznati detalji “slučaja Barišić” niti imam informacije o tome kako je on tretiran u ovom postupku, ali novi Zakon o kaznenom postupku govori o instituciji svjedoka pokajnika i na njega se u pravilu kazna ne odnosi, odnosno on nije okrivljeni u tom postupku, nego svjedok – kazuje nam poznati splitski odvjetnik Vinko Ljubičić te nastavlja:
– Govoreći načelno, očito je da svjedok pokajnik ima određena saznanja o kaznenom djelu koja se stavljaju na teret drugim osobama, a ta saznanja crpi iz toga što je i on sudjelovao u kriminalnim aktivnostima, ali je otkrio neke važne okolnosti izvođenja kaznenog djela.
Kako je institucija svjedoka pokajnika relativni novum u našem pravosuđu, javnost još nije dobro upoznata s detaljima takvog aranžmana. Primjerice, na temelju čega istražitelji odlučuju kome će od okrivljenih dati pokajnički status? Konkretno, u slučaju istrage protiv HDZ-a, zašto je USKOK za svjedoka pokajnika izabrao Barišića, a ne, recimo, bivšu HDZ-ovu blagajnicu Branku Pavošević, koja je istražiteljima također otkrila neke okolnosti o tome kako je HDZ isisavao novac iz državnih poduzeća?
– Tužiteljstvo odlučuje u kojoj mjeri je krunski svjedok, ili svjedok pokajnik, doprinio rasvjetljavanju okolnosti pod kojima je počinjeno kazneno djelo, a tu se misli i na način počinjenja i na osobe koje su u tome sudjelovale – tumači Ljubičić. – Odluku o tome tko će biti svjedok pokajnik donosi državni odvjetnik, to je njegovo diskrecijsko pravo.
Pravosudni ‘osigurači’
Kako bi se spriječila zloupotreba institucije svjedoka pokajnika, predviđena su dva “pravosudna osigurača”. Prije svega, osuđujuća presuda ne može se temeljiti samo na iskazu svjedoka-pokajnika, nego su potrebni i drugi svjedoci, materijalni dokazi ili zatvoreni krug indicija. Osim toga, u slučaju da se pokaže kako je svjedok pokajnik nekoga lažno optuživao, on podliježe kaznenom progonu.
Javnost bi moglo zanimati i kakva jamstva pokajnički svjedoci imaju da tužiteljstvo neće izigrati dogovor i ipak ih osuditi za počinjenje kaznenog djela, bez obzira što su pomogli u njegovu rasvj etljavanju. Radi li se o usmenom dogovoru ili tužiteljstvo takvom svjedoku daje pisana jamstva?
– Protiv toga svjedoka pokajnika pokrene se postupak, ali se odustane od njegova progona, i to je sasvim dovoljno jamstvo za takvog svjedoka. Državno odvjetništvo suviše je ozbiljno tijelo da bi postupilo drukčije od dogovora sa svjedokom – objašnjava naš sugovornik.
Na kraju ostaje moralno pitanje: je li ispravno da takav pokajnik, u ovom slučaju Mladen Barišić, ostane nekažnjen?
– Ako me pitate za osobno mišljenje, mislim da to s moralne strane nije u redu – zaključuje splitski odvjetnik.
