Sukladno odluci Gradskog vijeća Grada Zadra iz listopada 2010. godine za obveznike plaćanja utvrđen je niži iznos spomeničke rente. Umjesto dotadašnjih 3 do 10 kuna, spomenička renta sada iznosi od 1 do 7 kuna po metru četvornom.
Smanjenjem spomeničke rente iz Grada očekuju da bi se naplata ovog nameta trebala poboljšati. Iznos je smanjen jer je prethodnih godina osobito opterećivao male obrtnike koji djeluju na Poluotoku, a danas ih je oko 600.
Kriteriji ubiranja rente
Obveznici plaćanja spomeničke rente su sve fizičke i pravne osobe koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a koji obavljaju gospodarsku djelatnost na području kulturno-povijesne cjeline ili u nepokretnom kulturnom dobru, dakle na zadarskom Poluotoku. Osnovica za obračun spomeničke rente je korisna površina poslovnog prostora te ukupan prihod poslovnih subjekata. Skupljeni novac od spomeničke rente ipak ne pripada u potpunosti Gradu Zadru koji bi sredstva usmjerio u neke svoje projekte, već se u omjeru 60:40 posto dijeli između Grada i države. Visina spomeničke rente dijeli se u tri kategorije. Prva kategorija, u koju spada većina gospodarskih djelatnika na Poluotoku, dakle ugostitelji, trgovci… plaćaju dvije kune. Četiri kune izdvajaju oni koji spadaju u drugu kategoriju, odnosno trgovine na veliko, građevinari, distributeri električne energije, plina, putničke agencije… Najskuplja je treća kategorija, ona iznosi 7 kuna, a u nju spadaju banke, kladionice i kockarnice… Tako je od početka ove godine prvoj i drugoj kategoriji spomenička renta smanjena za jednu kunu, dakle s tri na dvije kune te s pet na četiri, a trećoj za tri kune, dakle sa 10 na sedam kuna.
– Spomenička renta se zakonski ubire po dvije osnove. Dakle, po metru četvornom poslovnog prostora na području koje je Ministarstvo kulture označilo kao kulturno-povijesnu cjelina. Druga osnova je ukupan prihod poslovnih subjekata koji plaćaju spomeničku rentu 0,05 posto od ukupnog prihoda ubranog na području grada, kazala je Grozdana Perić, pročelnica Upravnog odjela za financije u Gradu Zadru.
Novci od spomeničke rente troše se za sve projekte vezane uz obnovu spomenika kulture, od projektne dokumentacije do raznih faza realizacije. U ovogodišnjem Proračunu prihodi po osnovi spomeničke rente planiraju se usmjeriti na nastavak radova na Trgu Petra Zoranića te Poljani Šime Budinića koji će započeti u rujnu, dakle za koji dan.
Kriza i nelikvidnost
Ukupna potraživanja za spomeničku rentu, zaključno sa 31. prosincem 2010. godine, iznosila su oko 2 milijuna kuna.
– Već smo nekim obveznicima poslali opomene zbog neplaćanja, dok na oko 600 postojećih obveznika imamo pokrenutih i 50 ovrha koje su sada u postupku. Nakon opomena slijede ovrhe. Većina obveznika uglavnom reagira na same opomene no ima onih kod kojih smo prisiljeni pokrenuti ovrhe. FINA mora provesti ovrhu, zablokirati dužniku račun, a ako se ni tada dug ne naplati, tada tvrtka ulazi u blokadu, odnosno pokreće se stečaj te tvrtke ako ne dođe do naplate. Nelikvidnost i problemi su napravili svoje jer je otežano poslovanje te je tvrtkama koje su se našle u problemima teško plaćati sve parafiskalne namete, između ostalog i spomeničku rentu kao dodatni namet, kazala je Perić.
Najveći problem su upravo tvrtke koje osim ovrhe za neplaćanje spomeničke rente imaju pokrenute ovrhe i zbog neplaćanja poreza na tvrtku.
– Nadam se da će se ovim smanjenjem iznosa spomeničke rente, odnosno novim razrezom možda poboljšati naplata jer će se ta obveza ipak smanjiti za pojedine obveznike. Normalno da je to teško naplatiti jer se radi o tvrtkama koje imaju ovrhe i za porez na tvrtku, a u pravilu se radi o istim tvrtkama koje su dužne i za spomeničku rentu, tako da će se u sustavu morati raščistiti te će se nad tvrtkama koje imaju sve te ovrhe morati pokrenuti stečajevi, odnosno pogasiti se te iščistiti se tako da se konačno vidi što je izvjesno za naplatiti se, a što neizvjesno.
Dakle, potraživanje Grada za spomeničku rentu ukupno s prethodnim razdobljima iznosilo je oko 2 milijuna kuna. Naplaćeno je 1,6 milijuna te je ostao dug od oko 400 tisuća kuna, zaključila je Perić.
Do kraja kolovoza u ovoj godini uprihodovano je 782 tisuće kuna s tim da će tek u rujnu ići razrez za 2011. godinu. Naime, navedena je tek naplata starih potraživanja iz prethodnog razdoblja.
Usmjeravanje sredstava Grad Zadar ima obvezu svake godine dostavljati Ministarstvu kulture obavijesti na što su se prikupljena sredstva utrošila. Sredstva prikupljena od spomeničke rente u 2008. godini utrošena su za radove na II. fazi Providurove palače, i to oko 500 tisuća kuna, te za rekonstrukciju srednjovjekovnih zidina u Ulici bedema zadarskih pobuna oko 1,1 milijun kuna. Osim toga za dvije restauracije utrošeno je još 338 tisuća kuna. U 2009. godini sredstva su usmjerena na rekonstrukciju II. faze Bastiona Pontona, zatim na radove u Kneževoj palači, sanaciju cisterne na Forumu te dio sanacije na crkvi sv. Krševana. Prošle 2010. godine nastavilo se s radovima na Bastionu Ponton u iznosu od 914 tisuća kuna, a za čišćenje bedema, fasada u povijesnoj jezgri te za radove na Poljani Ivana Pavla II. u iznosu od 727 tisuća kuna. Sredstva u ovoj godini usmjerit će se najvećim dijelom na radove na Poljani Šime Budinića te Trga Petra Zoranića. Ukupan iznos radova s PDV-om je 8,6 milijuna kuna. Do sada je taj dio financiran prilično uspješno iako iznos same spomeničke rente zapravo, prema riječima Grozdane Perić, niti približno nije dovoljan za te radove.
