Zakon o trgovini ubuduće uopće neće regulirati radno vrijeme u toj djelatnosti, što znači da će svaka trgovina, hipermarket, tržnica i trgovački centar moći samostalno određivati kada će otvarati i zatvarati vrata kupcima. Vlada, naime, priprema prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini kojim će se ukinuti pet članaka postojećeg zakona u kojima je regulirano radno vrijeme u trgovini, a slijedom odluke Ustavnog suda iz lipnja 2009. godine.
Hrvatska će ozakoniti pokretnu prodaju koja se obavlja na javnim površinama, odnosno zakonski se uvodi novi oblik trgovine na malo. No, uvjete za obavljanje pokretne prodaje propisivat će jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
Generalno, početak rada prodavaonica prema sadašnjim zakonskim odredbama ne može biti određen ranije od šest sati, niti završetak rada može biti određen kasnije od 24 sata. Iznimke su jedino benzinske postaje i prodavaonice na malo unutar zatvorenog dijela benzinskih postaja, kao i prodavaonice na graničnim prijelazima, unutar zatvorenih područja autocesta na odmorištima, kolodvora, zrakoplovnih luka, luka i pristaništa te luka nautičkog turizma gdje se može raditi 24 sata na dan.
Izmjene zakona još su u radnoj fazi. No, Hrvatsku definitivno očekuje tržišno reguliranje radnog vremena u trgovini. U praksi to znači da će, primjerice, trgovine prehrambenim artiklima koje uglavnom radnim danom vrata kupcima zatvaraju u 21 ili 22 sata, ubuduće moći raditi cijelu noć – radnim danom, ali i nedjeljom, praznicima, blagdanima. Može se očekivati da će sindikati reagirati na liberalne zakonske odrebe kada je riječ o radnom vremenu trgovina, otvarajući pritom pitanje prava radnika u toj djelatnosti. Upravo zbog nepoštivanja zakona na tržištu rada, sindikati su svojedobno i inicirali zabranu rada trgovina nedjeljom. No, Ustavni sud poništio je tu zabranu kao i kasnije donesene nešto liberalnije odredbe o radu trgovina nedjeljom. Sada će se, pak, radno vrijeme u potpunosti prepustiti tržištu.
No, proširit će se i krug onih koji se mogu baviti trgovinom, pa će to ubuduće moći raditi i neprofitne pravne osobe, poput udruga, zadruga i ustanova. Seljačka ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva ubuduće će svoje proizvode moći prodavati i putem kioska i automata. Napokon se propisuje i stručna sprema, odnosno uvjet za radna mjesta prodavača i trgovačkog poslovođe, a to je trogodišnje srednjoškolsko obrazovanje.
Zarada na djeci
Novina koja bi mogla izazvati dosta rasprava jest otvaranje mogućnosti za obavljanje trgovačke djelatnosti u školama. Grickalice, sokovi, slatkiši, odnosno razni automati za hranu i piće iz obrazovnih ustanova izbačeni su još za mandata Dragana Primorc a, no novi zakon o trgovini opet će otvoriti mogućnost da poduzetnici zarađuju na djeci. Kako se izmjenama zakona predlaže, trgovina na malo izvan prodavaonica moći će se organizirati »u prostorima kulturnih, sakralnih, obrazovno-pedagoških, znanstvenih i drugih javnih ustanova te prostorima koji se smatraju zaštićenim područjem prirode«. Istovremeno, zakon o odgoju i obrazovanju jasno zabranjuje »svaki oblik promidžbe i prodaje proizvoda koji nisu u skladu s ciljevima odgoja i obrazovanja« u obrazovnim ustanovama. To znači da bi se u školama, eventualno, mogle prodavati knjige ili bilježnice, ali ne i hrana.
Hrvatska regulira i što se smatra nepoštenim trgovanjem, kako se objašnjava, u cilju suzbijanja sive ekonomije i nezakonitog poslovanja u obavljanju djelatnosti trgovine. Nepoštena trgovina nije prodaja robe ispod njene nabavne cijene s porezom na dodanu vrijednost kada se radi o skorom isteku roka valjanosti, povlačenju robe iz asortimana, potpunoj rasprodaji zbog zatvaranja objekta te stečaja i likvidacije trgovačkog društva, odnosno zatvaranja obrta.kraj teksta
