Na internetskoj stranici zadarskog sveučilišta objavljena je do 4. srpnja javna rasprava na Prijedloga strategije Sveučilišta u Zadru 2011. – 2017 čiji su autori nepoznati čak i akademskoj javnost.
Prvi po datumu zadatak iz Strategije, koja obuhvaća opsežnih 86 stranica je da rektor do 1. kolovoza 2011. izvrši prijavu na strukturne fondove putem Ministarstva znanosti za gradnju Novog kampusa o kojem je u Strategiji najmanje rokova.
Nije ni čudno kada nije završen, a tko zna kada će biti usvojen urbanistički plan kojeg već godinama radi Zavod za prostorno planiranje. U nekom planu je ipak u Strategiji navedeno da bi se studentski dom i restoran završili 2015. godine. Završetak Sveučilišne knjižnice, za koju je prije godinu dana završen arhitektonski natječaj, po svemu sudeći ne ulazi u razdoblje za koje je ova strategija pisana.
Pomnijim čitanjem tog dokumenta očito je kako se mnoge stvari ponavljaju, odnosno već su rečene u strategijama znanosti te programu Arhipelogos.
U Strategiji se o nekim segmentima govori i kritički, a što će o njoj reći javna rasprava doznat će se krajem ove godine do kada bi se taj dokument trebao usvojiti na Senatu Sveučilišta koje će do tada dobiti novu upravu na čelu s rektorom prof. dr. Antom Uglešićem.
Iako se do sada govorilo o potencijalnu integriranog zadarskog sveučilišta, osim težnje da Sveučilište uz nastavnu ima istraživačku komponentnu, iz ove strategije nije jasno kakav će biti profil zadarskog sveučilišta, koje je ne temeljima odličnog Filozofskog fakulteta, bio poznat po društveno- humanističkoj orijentaciji. Pojačano ulaganje u znanost, do čak pola milijuna kuna u odnosu na dosadašnjih 100 tisuća kuna, koliko se troši na znanstvene projekte, veća suradnja s lokalnom zajednicom, orijentacija prema održivom razvoju, samo su neke od komponenti koje Strategija predlaže.
Navodi se kako će Sveučilište ponuditi i osigurati, kako u Novom kampusu tako i u regionalnim centrima svoga Parka, spin-off kompanijama i drugim zainteresiranim subjektima prostore za rad, intelektualni i tehnički servis i, u okviru svojih mogućnosti, potrebnu opremu. Kako samo fizički prostor nije dovoljan za razvitak tehnologija, Sveučilište je već krenulo putem tehnoloških inovacija (završena je prva faza medicinskog robota Roki. U postupku je donošenje cjelovite Strategije tehnološkog razvoja Sveučilišta, koja definira sve postupke i faze razvitka tehnologija na Sveučilištu.
No, već sada bi zadarski znanstvenici trebali više biti prisutni u javnosti, pa su autori Strategije prema tome kritični kada kažu „strah od vulgarizacije i javnog ignoriranja često drži znanstvenike u uskim cehovskim krugovima visokostručne literature i strukovnog djelovanja.
Istraživači sa Sveučilišta Zadru i njegova prethodnika Filozofskoga fakulteta dugo su živjeli i još u velikoj mjeri žive daleko od interesa lokalne i nacionalne javnosti. Zadrani neprijeporno identificiraju (KK Zadar, Kazalište lutaka, Zlato i srebro Zadra, Donat, Morske orgulje, Maraska, SAS, Tankerskaplovidba) rijetko se spominje Sveučilište iako bi za to bilo mnogo razloga, kako povijesnih (prvo na Balkanu), tako i suvremenih (druga ustanova po broju zaposlenih u Gradu sa 178 doktora znanosti.
Strategijom se traži i zapošljavanje glavnog menadžera za Sveučilište a koji bi se u prvoj godini zapošljavanja uputio u prilike i okruženje u kojima djeluje ova akademska institucija koja ima godišnji proračun od 130 milijuna kuna.
studenti permanentno dobivali i drugu relevantnu zdravstvenu skrb prilagođenu
studentskoj populaciji (ginekološku, savjetodavnu i slično).
