Zadranka Josipa Baričević nedavno je diplomirala na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu s temom iz Zadra. I to vrlo aktualnom kućom Zarauschek koju je sada već diplomirana inženjerka arhitekture „srušila” prije njenog stvarnog uklanjanja, a tu lokaciju izvan srednjovjekovnih zidina osmislila jednom funkcionalnom i suvremenom kreacijom.
Iako ističe kako je njen projekt više teoretski, mlada arhitektica smatra da ga ne bi bio problem ni izvesti.
U procesu dizajniranja i projektiranja Josipa je glavni parametar bio povijesni značaj tog prostora kojem je dala jedan novi sloj. Njena konstrukcija čelika i stakla koji izvana otvara, a iznutra zasjenjuje još više afirmira zidine te ih povezuje jednom suvremenom komunikacijom s parkom na Muraju.
Povijesni grad jasno je definiran svojim zidinama. Grad je ono što je unutar zidina, intra muros.
Sve izvan zidina, extra muros, dio je vanjskog svijeta, ne-grad.
Kako ne bi ometala funkcionalni kontinuitet sjevernog dijela rive, bio je zadatak kojeg je u svom diplomskom radu postavila diplomantica, za čiji je rad komisija dala čistu peticu.
Rješenje je omogućiti komunikaciju i udomiti nužne funkcije lokalnog brodskog pristaništa te aktivirati i povezati park na bastionu s ravninom rive
Projektirani objekt nastao je hibridizacijom ove dvije funkcije. On je hipertrofirano
stubište, u koje se ugnijezdio putnički terminal. Dvije funkcije potpomažu jedna drugu: terminal je prilika za realizaciju javnih stuba, a stube su prilika za prostorno raslojavanje terminala. Neformalna situacija čekanja na stubištu ovdje je prigrljena kao standard. Rušenje postojećih objekata na rivi za svrhu ima otkrivanje kontinuiteta gradskih bedema. Ponovna izgradnja čvrstog objekta, stoga, nije dopuštena varijanta na ovom mjestu. Skalinada-terminal nema namjeru biti zgrada, u stereotomskom prizvuku te riječi. On je tek skela, privremeni urbani uređaj nastao simbiotski, iz elemenata koji nemaju namjeru nadmetati se s povijesnom cjelinom zidinama opasanog grada.
NAMJENA
Prizemlje: ulazni prostor s informativnom opremom; Prvi kat: sanitarije s pogledom na pristanište; Drugi kat: prodavaonica karata, informacije, garderoba, ured; Treći kat: ugostiteljski prostor, most – veza s bastionom, parkovni paviljon.
Zahvaćeni parter rive uređen je prema funkciji koja se od njega u gradu trenutno
očekuje: parkiralište. Razdijeljeno je na više grupa, koje su koso denivelirane, umičući promet na ovom dijelu rive pješacima, koji se iz grada procjeđuju prema terminalu i brodovima.
Na bastionu je uređen dosjed kraka terminala. Postojeće kvalitetno visoko zelenilo
zadržano je te progušćeno. Formirana je livada kao podloga za moguće aktivnosti,
kojih bi parkovni paviljon na kraju terminala mogao biti žarištem:
predavanja, izložbe, ljetne kino projekcije, manji koncerti, okupljanja građana, gradske ceremonije.
za lokalni brodski promet. Ovaj dio servisne rive centra grada u tijeku je reorganizacije.
Derutna zgrada Zarauschek te postojeća brodska biljetarnica pred rušenjem su.
Na zapadnoj obali poluotoka recentno je uređeno međunarodno putničko pristanište,
pristupna cesta do kojeg prolazi sjeveroistočnom obalom poluotoka. Trajektni
dio prometa lokalnog pristaništa izmjestit će se u istočni dio grada,
gdje se uređuje brodski terminal Gaženica. Ovime pristanište ostaje u funkciji
čisto putničkog brodskog prometa (hidrogliserima) prema otocima.
Za potrebe pristaništa, potrebno je u rušenjem oslobođenoj niši obale, između
bastiona sv. Dimitrija i gradskih vrata sv. Krševana urediti prostore manjeg putničkog
terminala, što uključuje prodavaonicu karata i informacije, čekaonice, garderobu,
ugostiteljski prostor, te prateće servise. Imajući na umu servisni karakter
sjeveroistočne obale, poželjno je ostvariti kvalitetnu vezu terminala sa zelenim
prostorima na gradskim bedemima, koji su inače s ravninom rive slabo povezani.
U urbanističkom pogledu, potrebno je urediti projektom zahvaćeni dio rive, te
relativno zanemareni zeleni prostor na bedemima, na koji se projekt veže.