Nacrti prijedloga zakona sastavljeni su sukladno propisima o savjetovanju sa zainteresiranom javnošću i standardima dobrog vladanja
Nadalje, a sukladno Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (“Narodne novine” br 140/09) Ministarstvo je objavilo sve tekstove prijedloga zakona iz područja znanosti i visokog obrazovanja na mrežnim stranicama i još uvijek se mogu tekstovi i pročitati i komentirati i davati primjedbe. Dakle, Ministarstvo ne samo da je ispoštovalo formu objavljivanja na mrežnim stranicama već štoviše javna rasprava još traje.
Nacrti zakonskih tekstova popraćeni s adekvatnim obrazloženjem iz kojih obrazloženja proizlaze i analize stanja i ciljevi i rješenja koja se žele postići. Sami zakonski tekstovi izražavaju strategiju, a i u obrazloženjima zakonskih tekstova naznačene su osnovne strateške smjernice. MZOŠ je u više navrata naznačio ciljeve i svrhu donošenja novih zakona u području znanosti i visokog obrazovanja.
Jamstvo sveučilišne autonomije i potpuna depolitizacija Sveučilišta
Prema nacrtu Zakona o sveučilištu ključnu ulogu u upravljanju sveučilištem ima rektor sveučilišta kao čelnik sveučilišta, njegov zastupnik, upravitelj i voditelj. Rektoru sveučilišta su, člankom 10. Nacrta zakona o sveučilištu, ovlasti proširene i usklađene s ovlastima koje imaju čelnici svih modernih europskih sveučilišta, posebice iz srednjoeuropskog kruga kojem i Hrvatska pripada. Rektor sukladno Nacrtu zakona o sveučilištu predstavlja i zastupa sveučilište, organizira i vodi njegov rad i poslovanje, usklađuje rad tijela sveučilišta, te upravlja njegovom imovinom, a osobito:
– predsjeda sjednicama senata;
– predlaže senatu statut, pravilnik o financiranju sveučilišta i druge normativne akte;
– sukladno pravilniku o financiranju priprema prijedlog programskog ugovora i dostavlja ga na potvrdu sveučilišnom vijeću;
– upravlja sveučilišnim proračunom sukladno Zakonu, statutu i odredbama programskog ugovora;
– predlaže senatu imenovanje i razrješenje čelnika sastavnica;
– ukida ili obustavlja od izvršenja odluke koje su donijela tijela sveučilišnih sastavnica ukoliko su takve odluke u suprotnosti sa zakonom i/ili statutom;
– podnosi godišnje izvješće sveučilišnom vijeću o provedbi strategije sveučilišta i programskog ugovora te podnosi druga financijska izvješća;
– obavlja druge poslove utvrđene zakonom i statutom sveučilišta.
Sveučilišno vijeće će razriješiti rektora u zakonom predviđenim slučajevima i to:
– ako rektor sam zatraži razrješenje;
– na temelju prijedloga senata, usvojenog dvotrećinskom većinom;
– ako rektor bude pravomoćno osuđen za kazneno djelo;
– ako izgubi sposobnost obnašanja dužnosti;
– ako rektor ne postupa sukladno zakonu ili statutu sveučilišta, ili neosnovano ne izvršava odluke tijela sveučilišta, ili postupa protivno njima;
– ako rektor svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči sveučilištu veću štetu, ili zanemaruje i nesavjesno obavlja svoje dužnosti tako da su nastale, ili mogu nastati, veće smetnje u obavljanju misije i zadaća sveučilišta propisanih Zakonom i statutom.
Odluka Sveučilišnog vijeća o razrješenju rektora donosi se dvotrećinskom većinom glasova svih članova sveučilišnog vijeća. Rektor odgovara i senatu sveučilišta jer senat sveučilišta može predložiti smjenu rektora (članak 10. stavak 5. podstavak 2. nacrta Zakona o sveučilištu).
Sveučilišno vijeće kao jedno od tri tijela sveučilišta (uz rektora i senat) nije tijelo koje ima ključnu ulogu u upravljanju sveučilištem. Sveučilišno vijeće nije pod neposrednim utjecajem izvršne vlasti. Njegovo ustrojstvo i sastav (članak 12. stavak 2. i 5. nacrta Zakona o sveučilištu) predlaže se na način da Sveučilišno vijeće ima 9 članova od kojih : 4 člana imenuje senat, 4 člana imenuje Vlada Republike Hrvatske, uz pozitivno mišljenje Odbora za obrazovanje znanost i kulturu Hrvatskoga sabora (uz uvjet da članovi sveučilišnog vijeća ne mogu biti državni dužnosnici, dužnosnici političkih stranaka, čelnici tijela lokalne i regionalne (područne) samouprave, članovi senata, prorektori, čelnici sveučilišnih sastavnica, članovi Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje i Nacionalnog vijeća za znanost, zaposlenici ili vanjski suradnici na predmetnom sveučilištu, niti službenici ministarstva nadležnog za poslove visokog obrazovanja i znanosti) te 1 člana zajedničkim dogovorom imenuje ostalih 8 članova.
Iz odredbi koje uređuju sastav Sveučilišnog vijeća ni u kom slučaju se ne može zaključiti da je pod neposrednim utjecajem izvršne vlasti jer i članove koje predlaže Vlada RH (4 člana od ukupno 9), a koji ne smiju biti političari ni dužnosnici pa čak ni službenici MZOŠ-a RH, imenuje se na temelju pozitvnog mišljenja Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora.
Sveučilišno vijeće (članak 12. Nacrta Zakona o sveučilištu) ima nadzornu i regulatornu ulogu u ustrojstvu i djelovanju sveučilišta. Ovlasti Sveučilišnog vijeća koje su propisane člankom 12. Nacrta zakona o sveučilištu su:
– potvrđuje izbor rektora;
– daje suglasnost na statut i pravilnik o financiranju sveučilišta;
– potvrđuje strategiju, organizacijski elaborat i prijedlog programskog ugovora;
– ukida ili obustavlja od izvršenja odluke koje su donijela tijela sveučilišta ukoliko su takve odluke u suprotnosti sa zakonom i/ili statutom, u postupku utvrđenom općim aktom sveučilišta;
– odobrava godišnja izvješća o provedbi strategije sveučilišta i programskog ugovora te financijska izvješća;
– nadzire trošenje sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske, te upravljanje financijskim sredstvima sukladno zakonu i statutu sveučilišta;
– odobrava osnivanje ustanova i drugih pravnih osoba;
– obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom i statutom sveučilišta.
Sveučilišno vijeće predstavlja interes javnosti na sveučilištu. Riječ je o tijelu kroz koje je izraženo obilježje sveučilišta kao javne ustanove. Naravno, pažljivo izbalansiranim ustrojstvom i sastavom Sveučilišnog vijeća koje je predloženo Nacrtom zakona o sveučilištu zastupljen je i ineteres akademske zajednice, ali i samog sveučilišta koji je jednak interesu javnosti, odnosno poreznih obveznika.
Usporedbom sa zemljama Europske unije utjecaj izvršne vlasti je višestruko veći u sličnom nadzornom odnosno regulatornom tijelu na javnim sveučilištima.
Senat je predstavničko tijelo sveučilišta koje čine akademski nastavnici, studenti te predstavnici ostalih zaposlenika, a koje sukladno statutu, odlučuje o organizaciji znanstvene, stručne i nastavne djelatnosti sveučilišta, te izboru nastavnika, kao i o drugim pitanjima predviđenim zakonom i statutom sveučilišta, a posebice:
– bira rektora;
– donosi statut uz suglasnost sveučilišnog vijeća;
– donosi pravilnik o financiranju i druge opće akte sveučilišta kad je to predviđeno statutom;
– na prijedlog rektora imenuje i razrješuje čelnike sastavnica sveučilišta, u postupku propisanom statutom sveučilišta;
– obavlja druge poslove predviđene zakonom i statutom sveučilišta. Ovom odredbom senatu se može dati pravo i nadležnosti u pogledu poslovanja sveučilišta.
Odredbama Nacrta zakona o sveučilištu ispoštovane su sve odredbe Ustava RH o autonomiji sveučilišta kao i o organizaciji rada i ustrojstvu sveučilišta u skladu s Ustavom RH i zakonom. Naime, upravo se ovim zakonskim tekstom daju okviri organizacije i ustrojstva sveučilišta kao javne ustanove s posebnim nacionalnim interesom za Republiku Hrvatsku. Nacrtom zakona o sveučilištu omogućuje se preustroj javnih sveučilišta na način kako to odredi samo sveučilište. Nacrtom zakona o sveučilištu (članak 8.) ne propisuje se obvezno ukidanje pravne osobnosti svim sasatavnicama sveučilišta. Sveučilištu se ostavlja pravo, mogućnost i obveza da samo uredi i organizira svoje unutarnje ustrojstvo i organizaciju. Sveučilište statutom može, u opravdanim slučajevima, utvrditi da fakulteti i akademije imaju pravnu osobnost. Upravo je takvim rješenjem predlagatelj zakona o sveučilištu ispoštavao odredbu Ustava RH kao i Odluku Ustavnog suda odnosno shvaćanje Ustavnog suda o autonomiji sveučilišta i njihovog ustavnog prava da samostalno i to svojim općim aktom odlučuju o svom ustrojstvu i djelovanju u skladu sa zakonom. Ujedno, Nacrtom zakona o sveučilištu, a u skladu s prihvaćenim i izraženim načelom autonomije sveučilišta, ostavlja se pravo i mogućnost sveučilištu da odredi i uredi kako će se birati čelnici njegovih sastavnica te na koji će način biti uključeni sveučilišni nastavnici u postupak izbora čelnika sasatvnica.
Sustav financiranja sveučilišta kroz primjenu trogodišnjih ugovora (primjena od 1. 1. 2014. godine za ona javna sveučilišta koja se preustroje na način i u postupku koji sami određuju sukladno odredbama zakona) ni u kom pogledu neće dovesti do političke kontrole nad javnim sveučilištem. Naprotiv javnom sveučilištu se jamči iznos sredstava koji je ugovoren sukladno potrebama sveučilišta u skladu sa zakonom i mogućnostima države, ali i prethodnim poslovanjem sveučilišta.
Pregovori i postupak zaključenja programskih ugovora vode se uz javnu kontrolu kao i uz poštianje načela jednakog pristupa svim javnim sveučilištima obzirom na njihovu veličinu, značaj i kvalitetu. Nacrtom zakona o sveučilištu (članak 23. do 26.) predviđena su jasna pravila za postupak pregovaranja kao i platforma za početak pregovara za zaključenje programskog ugovora. Upravo je sveučilišno vijeće tijelo koje osigurava javnu kontrolu postupka pregovaranja jer daje suglasnost na prijedlog programskog ugovora koje izrađuje rektor. Sveučilište će samo općim aktom utvrditi utjecaj i način artikuliranja zahtjeva svojih sastavnica u izradi prijedloga programskog ugovora. Nacrtom zakona o sveučilištu samom sveučilištu je ostavljeno pravo i mogućnost da općim aktom (statutom sveučilišta) sveučilište samo uredi ovlasti senata sveučilišta (članak 11. stavak 1. Nacrta zakona o sveučilištu). Navedenom odredbom moguće je i potrebno urediti ovlasti senata u artikulaciji financijskih zahtjeva sastavnica.
U pogledu stabilnosti financiranja javnog sveučilišta i u prilog zajamčenom financiranju obveza javnog sveučilišta idu odredbe članka 19. do 21. , članka 25. i članka 31. stavak 5. i 6. Nacrta zakona o sveučilištu. Naime, ukoliko se ne zaključi progamski ugovor, javno sveučilište se nastavlja financirati u iznosu kakvo je imalo u godini koja je prethodila sklapanju programskog ugovora umanjenom za 2%. Isti mehanizam je predviđen u slučaju nezaključenja prvog programskog ugovora od 1. siječnja 2014. godine.
Također država se ugovorom obvezuje, u slučaju zaključenja programskog ugovora, na ugovoreni iznos financiranja, bez obzira na okolnosti, naravno ako sveučilište kroz indikatore provodi zacrtane programe. Javno sveučilište se ne stavlja u poziciju ovisnosti o izvršnoj vlasti nego se zakonski potvrđuje njegova neovisnost, uz razrađeno načelo odgovornosti za trošenje javnog novca. Riječ je o sustavu koji jamči financiranje, ali i uvodi odgovornost za raspolaganje javnim novcem.
