Dok većina Hrvata misli kako je nautički turizam nešto što je namijenjeno samo onima dubljeg džepa, beneficije povoljnog plovljenja Jadranom, nakon Nijemaca, proteklih godina počeli su iskorištavati i oni turisti skromnijeg budžeta – Česi i Poljaci. Razlog je jednostavan, kada se podijele svi troškovi, plovidba jedrilicom po Jadranu s grupom prijatelja u srcu sezone izaći će vas oko malo više od tristo eura po osobi, i to ako brod odlučite unajmiti istog trenutka, zbog čega se odričete mogućih popusta. Za tu cijenu teško da se na tjedan dana može unajmiti soba u ijednom hotelu na jadranskoj obali, pa i apartman često premašuje troškove najma jedne jedrilice, pojašnjava Josip Stipčević, vlasnik Navigo yacht chartera, zadarske tvrtke koja je među prvima počela promovirati ovakav voblik turizma.
Veća potražnja za najmom čartera
– Čarter je sada više tražen nego prije petnaest godina kada smo mi počinjali. Ljudi su vidjeli da taj oblik odmora i nije tako skup. Kada se pogledaju troškovi na jednom brodu od tri, četiri kabine koji može primiti osam ljudi to je onda čak i isplativije nego uzeti negdje apartman. A s druge strane s brodom ste svaki dan u drugom mjestu i uvali. To je i razlog zašto se čarter brodovima danas više traži, pojašnjava Stipčević.
Ipak, kako je primijećena veća potražnja za najmom čartera došlo je do eksplozije firmi čartera brodova 2001. i 2002. kada je nastao velik broj novih čarter firmi s velikom flotom. Naposljetku je ponuda je prerasla potražnju i nakon nekoliko godina neke firme koje nisu radile dobro našle su se u problemima, nastavlja:
– Tvrtke nisu mogle napuniti brodove, ispuniti kreditne obveze i dosta njih je u zadnjih nekoliko godina zatvoreno. Svakih nekoliko mjeseci čujem da je neka firma zatvorila svoja vrata. Evo i sada je propala jedna firma s Murtera i mi smo ove subote dali brod gostima koji su tamo bukirali i uplatili novac, međutim, dočekalo ih je to da ne postoji više niti firma, niti brodovi. Na kraju su došli do nas i uzeli brod kako im ne bi propao godišnji odmor.
Među razlozima propadanja čarter firmi Stipčević navodi velik rast troškova.
– U zadnjih deset godina marina je poskupila dvjesto posto i to je ono što nam stvara najviše problema jer smo vezani za njih i to nam poskupljuje jako puno poslovanje. Drugo, ni krediti više nisu tako jeftini kao što su bili i ako se ne napune brodovi koji i sami imaju svoje troškove, ne možete plaćati rate i vi propadate.
No, usprkos jakoj tržišnoj konkurenciji, mjesta za rad ima. Što se tiče zastupljenosti pojedinih nacija kao klijentele, Njemci su i dalje najbrojniji, no trend pokazuje da se nautičkom turizmu počinju otvarati sve više i Poljaci, Česi, pa i Rusi. Hrvata pak ima jako malo, za razliku od Slovenaca, kazuje Stipčević.
– Naspram Slovenaca odnos hrvatskih gostiju je osamdeset prema dvadeset u korist Slovenaca, što je jako čudno, no, vjerojatno nisu imali prilike još isprobati ovakav oblik turizma.
Stipčević dodaje i to kako su posljednjih godina postali prilično popularni katamarani, dok motorne brodove većinom odabire klijentela dubljeg džepa.
– Najam motornog broda dođe skuplje od jedrilice. Tu je i gorivo koje nije jeftino, a ti brodovi ga troše, pojašnjava Stipčević, dodajući i to kako su se Česi i Poljaci dosjetili kako doskočiti štednji i po pitanju skipera.
– Skipera se možda uzima na tri posto čartera, sve drugo klijenti sami voze jer svi imaju dozvole. Sada, kako ih oni dobiju… Većinom su to hrvatske dozvole, a hrvatska dozvola za vozit brod od dvjesto, tristo tisuća eura je pročitati knjižicu i doći u kapetaniju položiti ispit. Još ako ti kapetan da instrukcije prije ispita i pokaže što će te pitati…
Omiljene čarter rute, nastavlja Stipčević, su im Skradin, Kornati, Hvar i Vis, a kada se u sve to uračuna i jako niska potrošnja goriva koja na jedrilici tjedno iznosi oko tristo, četiristo kuna, zaključak dolazi sam po sebi.
– Upravo je to razlog zašto se čarter brodova proširio, jeftiniji je, a drugačiji. Jedan dan ste na Božavi, drugi na Kornatima, preksutra ste u Primoštenu. U sedam dana vidjeli ste više nego da su vas ukrcali u hotel Alan i četiri dana vam je puhala bura i niste vidjeli ništa. Ovdje ako vam puše bura, odete na drugo mjesto gdje ne puše, pojašnjava.
Zbog povećeg interesa čarter sezona na Jadranu tako traje i po sedam, osam mjeseci što je njen maksimum, a i potrebno je određeno vrijeme preko godine da bi se brodovi izvukli van i uredili.
– 1. studenog se brodovi počnu vaditi na suho i zimski radovi uključuju farbanje, brušenje, poliranje… Svaki brod se izvuče vani. I onda u drugom mjesecu se kreće s radovima koji se rade s brodom u moru, poput popravaka unutar njega. Zimi se radi udarnički, dok je ljeti to samo petkom, subotom i nedjeljom kada se brod vraća s plovidbe, čisti i onda isplovljava dalje, pojašnjava.
U međuvremenu, za čarteraše bi ove godine trebala u potpunosti završiti i kriza, koja se i dalje može osjetiti u svim ostalim porama hrvatskog gospodarstva.
– 2008. godina nam je bila dobra, 2009. godine smo zabilježili pad između deset i petnaest posto i 2010. godina nije pokazala neki značajan napredak, no nije bilo niti gore kao 2009. godine. Ove godine očekujemo blagi rast. To još nije definirano i to će se znati u sedmom mjesecu kada se definira sezona, ali moglo bi biti malo bolje nego lani, zaključuje Stipčević.
