Ukidanje školarina moglo bi imati dalekosežne posljedice po sveučilišta u smislu privatizacije dijela visokoškolskog sustava. Ostat ćemo bez prihoda koji ionako nisu pokrivali realne troškove studija, već elementarne režijske i druge troškove – upozorio je Aleksa Bjeliš, rektor Zagrebačkog sveučilišta, komentirajući izjavu ministra znanosti, obrazovanja i športa Radovana Fuchsa da će ukidanjem školarina sveučilišta povećati prihode i funkcionirati bolje nego dosad.
Prema zamisli resornog ministarstva, školarine će se u potpunosti ukinuti, a studenti će studirati bez plaćanja sve dok redovito ispunjavaju svoje obveze. Upisninu će im, kaže Fuchs, ako budu marljivi uplaćivati državni proračun, a ako posustanu, plaćat će 60 posto hrvatske prosječne plaće.
Iako se o ovom modelu govori već mjesecima, rektor Bjeliš kaže kako su novu zakonsku verziju tek vidjeli, te će reagirati početkom svibnja.
– Kad se pišu zakoni, treba razmisliti o implementaciji, a naše grube procjene govore da će nam prihodi zbog ukidanja školarine pasti za pola milijarde kuna, ističe Bjeliš, koji strahuje da će ih ukidanje školarina gurnuti prema privatizaciji sustava na teret javnog novca kakva je danas prisutna u zdravstvu.
Potpuno suprotno je stajalište Gvozdena Flege, bivšeg ministra znanosti i saborskog zastupnika SDP-a, koji računa da će upisnine sveučilištima donijeti i dvostruko više novca, ali samo ako se država bude držala svojih obveza.
– Uvođenje upisnina bilo bi dobra mjera ako bi ministarstvo redovito plaćalo svoje obveze, izjavio je Flego, podsjetivši da Ministarstvo nije do danas platilo sveučilištima dugove za školarine u prvoj godini studija.
Notorna podvala HDZ-a
Flego ipak smatra da je ukidanje školarina »notorna podvala HDZ-a« jer se ukidaju školarine koje su plaćali samo neki, da bi se uvele upisnine koje će plaćati svi. Sada se iz školarina ubiralo između 230 i 250 milijuna kuna godišnje, a upisnine će donijeti prihod od 500 do 600 milijuna kuna, računa Flego koji je uvjeren da će dio troška javne djelatnosti ipak na kraju pasti na leđa korisnika, odnosno privatne džepove.
– Ne radi se ni o kakvom ukidanju, nego prodavanju magle, jer se školarine zamjenjuju upisninama, a ne zna se tko će ih sve morati plaćati , komentira Mate Kapović, asistent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
U zakonu se, naime, ne propisuje što znači uspješno studiranje, već se to određuje pravilnikom, pa se – nakon što Fuchs donese pravilnik – može dogoditi da će 80 posto studenata plaćati upisninu, procjenjuje Kapović.
Osim toga, upozorava da odredba o besplatnoj prvoj i drugoj godini diplomskog i prvoj godini preddiplomskog studija ne postoji nigdje u zakonu, već samo u preambuli, te će njena provedba, tvrdi, ovisiti o dobroj volji ministra
