ZADAR – Primošten je model kojeg treba preslikati na cijelu Hrvatsku, poručio je sinoć na tribini „Lokalna samouprava kao financijski stabilan servis za poticanje razvoja lokalne zajednice” održanoj u Callegru načelnik Općine Primošten Stipe Petrina najavivši izlazak na parlamentarne izbore.
U svome izlaganju Petrina je pojasnio kako je općina koja je zbog prezaduženosti bila pred gašenjem deset godina kasnije postala simbolom uspjeha lokalne samouprave koji je priznat i izvan granica Republike Hrvatke.
Tako je 2000. godine proračun Općine Primošten bio 3,5 milijuna kuna, a minus je iznosio oko 7, 5 milijuna.. Zaposlenici Općine bili su bez plaće osam mjeseci, a djelatnici ostalih općinskih ustanova dvije godine.
–
– Radikalni zaokret nastaje na parlamentarnim izborima 2001. godine kada skupina mještana formira nezavisnu listu i osvaja vlast. Na čelu liste bio je gospodin Vinko Bolanča. Iza liste sam stajao osobno, no procjena je u tom trenutku bila da nam treba osoba koja će privući više mještana uz nas. Pokazalo se kako je Bolanča bio odličan izbor. Pobijedili smo stranačke liste i krenuli u saniranje štete. Prvi zadatak bio je anuliranje minusa, otplata duga i stabiliziranje proračuna. U to sam se vrijeme kao predsjednik Općinskog vijeća osobno kreditno zadužio kako bi pokrili dug. Nadalje smo smanjili broj službenika sa 12 na 8, plaće smo snizili za 30 do 50 posto, te smo smanjili i ukinuli nepotrebne rashode općine kako što je korištenje osobnih vozila u privatne svrhe. Nakon aktiviranja izvora prihoda proračun se počeo oporavljati, pojasnio je Petrina.
Danas je Općina Primošten najuspješnija općina u RH.
– HGK i Fina su u časopisu Intelektualni kapital ustvrdili kako je prema kriteriju za stvaranje dodatne vrijednosti Primošten za 60 posto nadmašio županijski prosjek. Vlada je Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne samouprave prema stupnju razvijenosti Primošten svrstala u IV. skupinu sa 100-125% hrvatskog prosjeka, obranio je svoju tvrdnju Petrina.
Upoznao je Petrina sudionike tribine i sa faktorima koji to omogućavaju.
– U prvom redu administracija mora biti učinkovita. Mi imamo na 374 stanovnika jednog zaposlenika u administraciji, a na državnoj razini taj je omjer 64 na 1, što znači da je naš općinski aparat šest puta učinkovitiji. Kod nas se 80 posto predmeta riješi isti dan. Nema povlaštenih ni uhljebljenih. Od osam zaposlenika, četiri su iz Šibenika, po jedan iz Poljica i Rogoznice i tek dvoje iz Primoštena. Dalje, vžno je da vlast radi za narod, a ne narod za vlast. U Općini Primošten načelnik i zamjenik rade volonterski. U Šibensko-kninskoj županiji građani plaćaju milijun kuna godišnje rad župana i njegova tri zamjenika. Treći razlog uspjeha je taj što predstavnička tijela rade za uspjeh mjesta, a ne svoj džep. Kod nas 11 članova općinskog vijeća, članovi uprave komunalnih poduzeća i turističke zajednice volontiraju od 2001. godine. Grad Šibenik je u 2010. u tu svrhu potrošio 900 000 kuna, a Šibensko-kninska županija 1,8 milijuna kuna. U konačnici smo na volonterstvu vladajuće političke strukture zaradili 16,5 milijuna kuna te od tog novca izgradili općinsku zgradu u kojoj su smješteni vrtić, knjižnica, izložbeni prostor, KUD, udruge i komunalna poduzeća.
Petrina je na kraju izlaganja istaknuo kako od 100 kuna koje građani daju Općini Primošten 80 kuna se vraća građanima te izrazio uvjerenje kako se primoštenski model može preslikati na cijelu Hrvatsku. Zbog toga će se pojaviti na parlamentarnim izborima.
– Da bi mijenjali moramo doći na mjesto gdje se to radi, zato idemo u Sabor. Vidimo se na predizbornom skupu, poručio je Petrina Zadranima.
