Projekt koji u sebi sadrži nesmetano uplovljavanje i isplovljavanje iz ninske gradske luke kroz tjesnac koji se zove “Ninska usta” kao i odmuljivanje i produbljavanje samog porta, o kojemu su desetljećima i stoljećima sanjale brojne ninske generacije, konačno se počeo realizirati. Da je tome zaista tako pokazala je javna rasprava koja je na temu Studije matematičkog modela migracije nanosa pijeska i mulja u ninskom akvatoriju, a time i u gradskoj luci, upriličena jučer u ninskom Domu kulture. Budući da je riječ o temi koja već godinama i desetljećima zaokuplja veliku pozornost ninske, a i šire javnosti, jer se radi zaista o milenijskom poslu, raspravi se uz gradonačelnika Emila Ćurka i njegove suradnike odazvao veliki broj znatiželjnih Ninjana.
– Grad je 2009. godine raspisao javni natječaj za odabir projektne kuće koja će dati konačni prijedlog kako i na koji način sve to izrealizirati na terenu. Kao najpovoljniji ponuđač izabran je Građevinski fakultet iz Zagreba, i ovdje danas među nama su trojica njegovih djelatnika, ing. hidrotehničari koji su radili na navedenoj Studiji, Neven Kuspilić, Damir Bekić i Dalibor Carević, koji će nam u nastavku približite sve značajke projekta o kojem je riječ, kazao je Mustać.
Pojašnjavajući proceduru prof. Neven Kuspulić u početku je kazao kako se radi o složenom prirodnom procesu koji je nemoguće zaustaviti, ali ga je moguće u velikoj mjeri usporiti s određenim građevinskim zahvatima.
– U razdoblju izrade Studije prikupili smo određen broj podloga, a one se uglavnom odnose ne terenska ispitivanja, izradili smo geodetski snimak morskih struja, snimili smo kretanje morskih valova te smo uzeli uzorke pijeska i mulja. Sve to nam je bilo potrebno da sačinimo jedan kvalitetan matematički model koji je napravljen na temelju svjetski poznatog programa, a kojim ćemo smanjiti uzroke neželjenih posljedica kao što su kretanje pijeska i mulja te njihovog taloženja u akvatoriju uokolo grada Nina. Što se tiče Ždrijaca koji je nekad bio glavna barijera nanosa pijeska i mulja u luku i koji je poznato i vrijedno arheološko nalazište, taj ćemo problem morati zajedno riješiti u dogovoru sa zadarskim arheolozima i konzervatorima. Nitko na tom mjestu ne želi vidjeti neki zid od nekog materijala, ali zato se tu može zasaditi neko raslinje sa žardinjerama i tome slično, rekao je Kuspulić.
Gradonačelnik Emil Ćurko je kazao da sve što se po ovom pitanju do sada radilo je bilo privremeno gašenje požara i ulaganje ne baš malih količina novca, a bez nekih većih i trajnijih rezultata.
– Mi Ninjani, koji smo ovdje rođeni, znamo što se sve događalo u proteklih 50 pa i više godina unutar porta i njegovom prilaznom plovnom putu. Pravo rješenje nismo znali dok nismo dali izraditi ovu Studiju koja je pred nama i koja nam nudi tri spasonosna rješenja. Ovaj projekt sa svojim financijskim sredstvima te sredstvima naše županije ovog trenutka nismo u mogućnosti isfinancirati. Zato ćemo s ovom svom dokumentacijom krenuti prema raznim domaćim i stranim investicijskim fondovima. Ovdje nije samo u pitanju ninska luka već i čitav ovaj morski akvatorij. Ovo se sve nije dogodilo preko noći, ovo je trajalo desetljećima i stoljećima i evo dočekalo je nas. Mi smo odlučni da ovo pitanje konačno skinemo s dnevnog reda i budite sigurni da ćemo uz pomoć svih naših sugrađana te institucija države Hrvatske to u dogledno vrijeme i učiniti, jer u razvojnoj strategiji grada Nina vidno mjesto zauzima naša gradska luka, zaključio je gradonačelnik Emil Ćurko.
