Dok je talijanski predsjednik Giorgio Napolitano u svom govoru u Rimu povodom talijanskog Dana sjećanja na žrtve fojbi i egzodus Talijana iz Istre, Rijeke i Dalmacije bio umirujući i okrenut zajedničkoj budućnosti Talijana, Slovenaca i Hrvata u Europskoj uniji, predsjednik donjeg doma talijanskog parlamenta, Gianfranco Fini, u Trstu je predložio da se Josipu Brozu i skupini jugoslavenskih čelnika posmrtno oduzmu odlikovanja kojima ga je šezdesetih odlikovala Italija.
Nedavno se na sličan korak odlučila Kulturna zaklada podunavskih Švaba, zahtijevajući da Njemačka posthumno Brozu oduzme odlikovanja, optuživši ga za poslijeratni progon Nijemaca iz Jugoslavije.
Polemičke reakcije
Po Finiju, za egzodus Talijana poslije Drugog svjetskog rata odgovorna je »komunistička ideologija« i »panslavenski fanatizam«. Trst je bio žrtvom triju ideologija, kazao je Fini, ne računajući da je fašizam bio jedna od njih.
Govoreći na tršćanskom Trgu Piazza grande, Fini je pozvao predsjednika Napolitana da oduzme odlikovanja Brozu i ostalim jugoslavenskim čelnicima, no Napolitano se tijekom središnje svečanosti u rimskoj palači Quirinale izbjegao javno očitovati o tom prijedlogu.
Napolitano je svom govoru podsjetio kako su neke njegove ranije izjave (o fojbama kao rezultatu slavenske krvoločne mržnje i bijesa) izazvale polemičke reakcije sa slovenske i hrvatske strane, no da je lanjski susret pomirenja predsjednika Italije, Slovenije i Hrvatske u Trstu ipak izgladio nesuglasice.
»Države ne smiju postati taoci povijesti«, kazao je Napolitano.
Radin bez informacija
Zastupnik talijanske manjine, Furio Radin jučer nije želio komentirati inicijativu talijanskih parlamentaraca, objasnivši kako o njoj nema dovoljno informacija.
Međutim, sudeći prema Finijevom istupu, jedan dio talijanske politike opet se odlučio zloupotrijebiti tragičan događaj zbog vlastitih egoističnih političkih interesa.
Talijanski antifašizam
Diljem Italije održan je niz skupova kojima je naglašeno dominirao jednostrani pogled na događaje potkraj i nakon Drugog svjetskog rata. Tadašnje jugoslavensko političko vodstvo prikazano je kao zločinačka organizacija, koja je odgovorna za »genocid i etničko čišćenje« Talijana. Broj stradalih u fojbama prigodno je višestruko umnožen.
Političko manipuliranje s Danom sjećanja na žrtve fojbi
Već i sam izbor datuma kad se obilježava Dan sjećanja na žrtve fojbi, 10. veljače, skriva političku manipulaciju. Na taj dan 1947. godine, naime, potpisan je sporazum kojim je Italija vratila Jugoslaviji suverenitet nad Istrom, Rijekom i Dalmacijom, dok je odbijen prijedlog talijanske ljevice da se za Dan sjećanja odabere 20. ožujka, kad je iz Pule s optantima posljednji put isplovio brod Toscana.
Dan sjećanja na žrtve fojbi, koji se u Italiji obilježava od 2004. godine, objeručke je prigrlila talijanska desnica, koja se manipulacijom tim pitanjem suprotstavlja lijevom bloku i talijanskim antifašistima, koji ne zaboravljaju kako je talijanski fašizam na ovim prostorima bio temeljnim uzrokom stradanja Slovenaca, Hrvata, kao i stradanja Talijana. Talijanski su antifašisti sudjelovali u borbama protiv fašističke Italije, kako u Italiji, tako i na prostoru bivše Jugoslavije, u talijanskim jedinicama u sklopu antifašističkog pokreta pod vodstvom Josipa Broza.
