Financijskoj agenciji (Fina) u prvih pet dana primjene Zakona o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima pristiglo je oko 11 milijuna računa i čak oko 600 tisuća ovrha iz tridesetak banaka. Izvijestila je to Fina navodeći kako su zbog velikog broja zaprimljenih predmeta i očekivanog povećanog opterećenja sustava u prvim danima provedbe zakona moguće određene tehničke poteškoće u radu koje kontinuirano otkanjaju. Koliki je iznos sredstava koje bi Fina trebala skinuti s računa poduzeća i građana zbog njihovih nenaplaćenih dugovanja, nije poznato. Iz sadašnjih pokazatelja o ovrhama, koje od ove godine isključivo provodi Fina, nije poznato koliko se ovršnih zahtjeva od do sada pristiglih oko 600 tisuća odnosi na neplaćanja građana, a koliko na poduzeća i obrte. No, s obzirom na podatak da građani u bankama imaju otvoreno oko pet milijuna računa, zasigurno se dobar dio ovrha odnosi i na njihova dugovanja.
Svemogući OIB
Novost od ove godine je da se ovrhe, osim nad sredstvima sa svih kunskih i deviznih računa, mogu provoditi i nad sredstvima na temelju štednih uloga te oročenih sredstava. S tom svrhom Fina vodi jedinstveni registar računa koji sadrži podatke o računima poduzeća, obrta i građana, kao i podatke o postojanju oročenih sredstava, ugovora o stambenoj štednji i polozima u kreditnim unijama, ali ne sadrži podatke o stanju na računu ili visini depozita. Stoga je unutar Fine uspostavljen Jedinstveni registar računa (JRR), odnosno elektronička baza podataka koja sadrži račune poslovnih subjekata i građana. Podaci iz JRR-a koji se odnose na građane nisu javni i na njih se primjenjuje Zakon o zaštiti osobnih podataka.
No, ti podaci omogućuju provedbu ovrhe na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama prema osobnom identifikacijskom broju (OIB-u) ovršenika bez njegove suglasnosti i bez obzira ako u osnovi za plaćanje nije određena ovrha na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima. Ukoliko u osnovi za plaćanje nisu navedeni računi na kojima se ovrha provodi, onda se ovrha provodi u svim bankama redom, počevši od banke koja vodi najranije otvoreni račun. Fina daje nalog bankama na način da se osnova za plaćanje obavi na svim računima u pojedinoj banci bez obzira radi li se o kunskim ili deviznim sredstvima.
Prijetnje sa svih strana
Prema zadnjim podacima iz očevidnika Hrvatske gospodarske komore, trenutno se zbog ovrha prodaje 738 nekretnina u Hrvatskoj te 24 pokretnine. Kuće i stanovi na bubanj odlaze jer se ne plaćaju krediti i dugovi na kreditnim karticama. Međutim, zadnjih nekoliko godina i neplaćene režije postale su razlogom zbog kojeg nečiji dom odlazi na javnu dražbu. Pola milijuna građana, naime, ne može redovito podmirivati troškove stanovanja. Najčešće je riječ o dugovanjima za vodu, plin i struju, a komunalna tvrtka ovrhom može zaprijetiti već zbog duga od stotinjak kuna. Tu ovrhu sada će provoditi Fina, ako građanin na nekom računu ima dovoljno novaca za pokriće duga. No, u slučajevima kada se dug ne može naplatiti na taj bezbolniji način slijede ovrhe nad nekretninama i pokretninama, a njih provode općinski sudovi.
SVE VIŠE PRIČA POPUT ONE RADNICE KAMENSKOG
Dug od 4.326 kuna Zagrebačkoj banci prije desetak dana skoro je gurnuo u smrt Đurđu Grozaj, bivšu radnicu Kamenskog. Nakon punih sedam mjeseci bez ikakvih primanja toj je samohranoj majci s 35 godina radnog staža banka zaprijetila ovrhom nad svom pokretnom imovinom. Priča bivše radnice Kamenskog potresa je javnost. Takvih priča, nažalost bi moglo biti sve više s obzirom na rastući broj nezaposlenih, procjene da oko 70 tisuća radnika za svoj rad ne prima plaću te da oko pola milijuna građana ne može plaćati režije. Takvim dužnicima teško će se moći naplatiti s računa, pa će banke, komunalna poduzeća i ostali vjerovnici posezati za ovrhama nad pokretninama i nekretninama, ako ih dužnici uopće i imaju.
