Ima li ljepšeg načina započeti novu godinu nego u zajedništvu s onom s kojom je počelo novo vrijeme; u zajedništvu s Marijom koja je rodila Bogočovjeka i na svijet donijela Krista, Božjeg sina, rekao je zadarski nadbiskup Želimir Puljić u subotu 1. siječnja u katedrali sv. Stošije u Zadru gdje je predvodio svečano misno slavlje svetkovine Marije Bogorodice kada Crkva slavi i Svjetski dan mira.
Na kraju mise pjevao se Himan Duhu Svetome čija je najizvrsnija suradnica upravo Bogorodica. „Budimo poput Marije kadri prebirati u svom srcu povijesni događaj Božjeg silaska među nas. Neka Gospodin svoj pogled i mir svrati na nas. Zahvaljujući njemu postali smo djeca Božja i svome se Ocu možemo slobodno obratiti. Budimo blagoslov i širimo blagoslov jedni drugima sa željom da Gospodin svima donese mir”, potaknuo je vjernike mons. Puljić.
U propovijedi je istaknuo naglaske iz poruke Benedikta XVI. koju je papa povodom 44. Svjetskog dana mira uputio vladama svijeta, međunarodnim institucijama i forumima, biskupima, kleru, laicima i svim ljudima dobre volje. Mons. Puljić je podsjetio na raznolikost tema o miru koje su razmatrala trojica papa: Pavao VI. Svjetski dan mira slavio je 11 puta, Ivan Pavao II. 27 puta a Benedikt XVI. šesti put ističe temu: vjerska sloboda kao put koji vodi miru.
„Široki je spektar ideja na koje nas pape pozivaju i potiču: promaknuće ljudskih prava je put k miru, odgajati za mir putem pomirenja, želiš li mir čini pravdu, želiš li mir brani život, mir zavisi od tebe, istina je snaga mira, mir je Božji dar, razvoj je novo ime mira, iz obitelji se rađa mir čovječanstva, ako želiš mir pomozi siormasima, nema mira bez ljubavi i oproštenja, u poštivanju ljudskih prava tajna je pravog mira”, rekao je nadbiskup.
Mons. Puljić je istaknuo papinu osudu svih oblika religijskog fanatizma i fundamentalizma koji se na žalost događaju i u vjerskim zajednicama; to je protivno ljudskom dostojanstvu, ničim se i nikad ne smije opravdati. Nadbiskup je podsjetio i na Papin poticaj odupiranju svim oblicima neprijateljstva protiv religije koji ograničavaju ulogu vjernika u građanskom i političkom životu. Profinjeni oblici neprijateljstva protiv religije u zapadnim zemljama izražavaju se nijekanjem povijesti i uklanjanjem vjerskih simbola koji odražavaju identitet i kulturu većine građana.
Mons. Puljić je naglasio da je Ivan Pavao II., upravo po povratku iz Zadra 2003. sa svog apostolskog pohoda Hrvatskoj, sedam uzastopnih nedjelja molio Europljane, osobito one koji stvaraju europski ustav, da se ne srame svojih korijena, jer u ustavu nisu htjeli spomen Boga i kršćanske vjere. I Benedikt XVI. moli da se Europa pomiri s kršćanskim korijenima koji su od temeljne važnosti za shvaćanje uloge koju je imala, koju ima i koju želi imati u povijesti, rekao je nadbiskup Puljić, poželjevši ostvarenje Papinog poticaja da Europa njeguje slogu, mir i iskreni dijalog sa svim narodima.
