Više od 20 posto hrvatskih 15-godišnjaka ne zadovoljava ni osnovnu razinu čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti, a u prosječnim kompetencijama iz sva tri područja Hrvatska se plasirala daleko ispod prosjeka zemalja OECD-a te zemalja u regiji poput Češke, Slovačke ili Slovenije. Čak su nam i najbolji gimnazijalci lošiji od prosječnog učenika u Kini ili Finskoj, u regiji prestižemo jedino Bugarsku, Rumunjsku, Srbiju i Crnu Goru, a iza nas su i školarci iz Kolumbije, Tunisa ili Trinidada i Tobaga. Porazne rezultate hrvatskih obrazovnih dosega evidentiralo je istraživanje PISA 2009, najveće svjetsko obrazovno istraživanje u kojemu je Hrvatska među 65 država zauzela pozicije između 36. i 40. mjesta.
Hrvatski su se učenici pokazali bitno lošijima u odnosu na prošlo PISA istraživanje, provedeno 2006. godine. U čitalačkoj pismenosti pali smo 30. na 36. mjesto, u matematici sa 36. na 40. mjesto, a u prirodoslovlju sa 26. na 37. mjesto.
U testiranju koje ne mjeri sposobnost reprodukcije znanja nego znanje primjenjivo u praksi, sudjelovalo je oko pola milijuna 15-godišnjaka iz 74 države svijeta, a dosad su obrađeni rezultati za 65 država. U Hrvatskoj je testiran 5.471 učenik iz 157 srednjih škola i dvije osnovne škole. Testiraju se 15-godišnjaci, jer u većini zemalja u toj dobi učenici završavaju osnovnu školu, te se vide njihove kompetencije na kraju obrazovnog razdoblja.
Vodeća su mjesta na ljestvici zauzele zemlje istočne Azije, poput Šangaj – Kine, Koreje i Hong Konga, koje su prvi puta sudjelovale u PISA-istraživanju, a Finska je i dalje pri vrhu kao nauspješnija europska zemlja.
U području čitalačke pismenosti, najbolji prosječni rezultat od 556 bodova postigla je Šangaj – Kina, zatim Koreja (539 bodova) i Finska (536 bodova). Hrvatska je na 36. mjestu s prosječnim rezultatom od 476 bodova, odnosno bodom manje nego prije tri godine. U prirodoslovlju smo pali na 37. mjesto, a u matematici sa 460 bodova plasirali smo se na 40. mjesto, dok je na prvom sa 600 bodova Šangaj-Kina, a najlošiji Kirgistan (331 bod).
Djevojčice bolje
U čitalačkoj pismenosti bolje su se pokazale djevojčice, u matematici dječaci, a i jedni i drugi daleko spretnijima u pronalaženju podataka nego u njihovom objedinjavanju i tumačenju. Čitanju su općenito sklonije djevojčice, i to osobito gimnazijalke s visokim prosjekom ocjena iz hrvatskog jezika, čiji su roditelji obrazovaniji, a socioekonomski status viši. Najslabije su prošli dječaci iz obrtničkih škola i iz obitelji nižeg obrazovnog i socijalnog statusa, koji čitaju manje od 30 minuta dnevno, a računalo koriste samo za igrice. Zabrinjavajuće malo učenika, samo 3,2 posto, pokazalo se sposobnim kritički procijeniti tekst i donijeti zaključke na temelju pročitanog. U matematici njih 33 posto nije doseglo ni osnovnu razinu matematičke pismenosti, a u prirodoslovlju njih 18,5 posto.
U Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja ovakve rezultate smatraju “relativno zadovoljavajućima”, s obzirom da je Hrvatska po ekonomskoj snazi i ulaganju u obrazovanje daleko ispod zemalja OECD-a.
– To nije stvar samo obrazovne politike, nego ukupnog razvoja gospodarstva i socioekonomske situacije – tvrdi Goran Sirovatka, ravnatelj NCVVO-a. Državna tajnica u Ministarstvu obrazovanja, Dijana Vican, nije iznenađena slabim rezultatima naših učenika, i ne smatra da treba pojačati smanjenu satnicu hrvatskog jezika. “Nismo na krivom putu. Moramo naći uzroke ovakvih rezultata, i prema tome razraditi kurikulum”, zaključuje Vican.
26 % učenika ne može čitati dulje od nekoliko minuta
71 % učenika čita novine nekoliko puta tjedno
50 % učenika na “chatu” je nekoliko puta dnevno
