U organizaciji županijske Koordinacije za ljudska prava u Domu županije održana je okrugli stol na temu „Ljudska prava! Koja su to? Dođi i saznaj”.
Skup je održan povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, a inicirala ga je Davorka Krnčević, predsjednica Koordinacije. Uz županijsku pročelnicu Milenu Ikić, na okruglom stolu govorili dr.sc. Erma Ivoš, prof.dr.sc. Igor Radeka, Mirsija Tokić, profesor. a slušali osmaši osnovnih škola Petra Zoranića iz Jasenica, Stjepana Radića iz Bibinja, Šime Budinića iz Zadra, Petra Zoranića iz Stankovaca, OŠ Polača, Petra Lorinija iz Sali, Smiljevac iz Zadra i Privatne osnovne škole Nova. Svoj nedolazak je opravdala Tatjana Vlašić iz Vladinog ureda za ljudska prava.
– Pravo na odgoj i obrazovanje jedno je od općih, nedjeljivih i neotuđivih ljudskih prava te je kao takvo pretpostavka ostvarenja svih drugih prava i sloboda. Odgoj i obrazovanje za ljudska prava proces je stjecanja znanja, vještina i vrijednosti te samostalnog i odgovornog razvoja pravednosti, snošljivosti i dostojanstva prema sebi i svim sugrađanima u demokratskom, pluralističkom društvu, protumačio je prof. Radeka.
Govoreći o primjeni odgoja i obrazovanja za ljudska prava u Hrvatskoj, Radeka je rekao da su organizacije civilnog društva u Zagrebu nedavno predstavile polazišne osnove za uvođenje obveznog predmeta “Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo”. Sad su ljudska prava parcijalno obuhvaćena u različitim predmetima, a ovako bi se objedinila u jedan predmet.
Istraživanje među gotovo tisuću maturanata srednjih škola u Hrvatskoj pokazalo je elemente etnocentrizma,homofobije i nesnošljivosti, .istaknuo je prof.dr Igor Radeka sa zadarskoga Sveučilišta.Rezultati straživanja kao i porast netolerancije i nasilja među mladima koji završavaju čak i ubojstvima, traže uvođenje kvalitetnog sustava odgoja i obrazovanja za ljudska prava u školski sustav, dodao je Radeka.
To su rezultati nedavnog istraživanja GONG-a o političkoj pismenosti i stavovima srednjoškolaca iz svih hrvatskih županija. Ispitano je 999 maturanata svih vrsta srednjih škola.
Oko 41 posto anketiranih djelomično ili potpuno se slaže s tim da bi Hrvati u Hrvatskoj trebali imati veća prava od pripadnika drugih naroda. Nadalje, 43 posto smatra da u Hrvatskoj ne bi trebalo dopustiti korištenje jezika nacionalnih manjina u službenim prostorijama državnih institucija, a 46 posto njih tvrdi da je homoseksualnost bolest.
