Nakon prošlotjednog znanstvenog skupa o otocima Istu i Škardi, glavni organizator skupa prof. dr Josip Faričić u razgovoru za Zadarski list, otkrio je svoj znanstveni doprinos tim otocima.
– Nažalost, Škarda je u potpunosti depopulirala i sada je samo povremeno naseljen prostor, naravno, uglavnom ljeti. Na Istu pak djeluje malobrojna, ali dinamična zajednica o kojoj posebno treba skrbiti cijelo društvo. Imajući na umu potrebe preostalih i pretežito starih otočana, znanstveni skup je osmišljen tako da se pokušaju uvažiti dva pristupa.
. Možda ponajbolje konkretan doprinos znanosti ilustrira sljedeća epizoda. Provodeći terenska istraživanja na Istu ustanovio sam kako se na tom otoku ne uzgajaju masline (osim nekoliko stabala u okućnicama), a objašnjenja Išćana su bila kako klima na Istu ne odgovara njihovom uzgoju. Međutim, istraživanja arhivske građe pokazala su da su u 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća na Istu uzgajane masline. U povijesnim dokumentima čak se navodi broj stabala i kakvoća maslinova ulja na Istu! Nametnulo nam se pitanje zašto je tradicija prekinuta i zašto je, sukladno tome, izmijenjen otočni krajolik koji se bitno razlikuje od krajolika Zverinca, Iža, Rave i drugih otoka na kojima ima mnogo maslinika.
Objašnjenje smo pronašli presudnim događajima s kraja 19. i početka 20. st. Sredinom druge pol. 19. st. stradali su talijanski, španjolski i francuski vinograda od bolesti vinove loze koja se naziva filokseras (žiloždera). Koristeći nedaće vinogradara iz tih europskih zemalja Austro-ugarska je poticala sadnju vinove loze na svojim jadranskim, osobito hrvatskim, posjedima. Poradi toga seosko stanovništvo u Dalmaciji čupalo je masline i sadilo vinovu lozu jer se vino moglo dobro plasirati na europska tržišta. No, koncem 19. stoljeća filoksera je poharala i naše vinograde, a Austro-Ugarska je u isto vrijeme s Italijom potpisala nepovoljne ugovore o plasmanu vina, pa su otočani preorijentirali na nove kulture ili, čak, na nove gospodarske grane. Tako su se Išćani okrenuli pomorstvu, osobito brodarstvu i ribarstvu, a stara je poljodjelska tradicija gotovo u potpunosti zaboravljena. Znanstvenici koji se bave proučavanjem klime, tla i vode utvrdili su na ovom skupu da na Istu i Škardi postoje svi preduvjeti za uzgoj različitih sredozemnih kultura, pa i masline, naravno, sukladno raspoloživim plodnim površinama i broju onih koji se uzgojem tih kultura mogu baviti.
