Nova hrvatska mirovinska pravila po kojima će se prijevremeni odlazak u mirovinu kažnjavati više nego do sada i temeljem kojih će žene svake godine za punu starosnu mirovinu morati raditi po tri mjeseca duže, a 2030. isto kao i muškarci – do 65 godina, stupaju na snagu već za pet dana – 1. studenoga.
Vladajuća većina u Saboru podržala je koncem prošlog tjedna novi Zakon o mirovinskom osiguranju koji je samo neznatno drukčiji od prvotnog Vladinog prijedloga što su ga oštro kritizirale oporbene stranke, umirovljeničke udruge i sindikati.
No, Vlada je lukavo izbjegla masovne izljeve nezadovoljstva, ponudila minorne korekcije te uspjela da u osnovi isti zakon stupi na snagu svega mjesec dana kasnije nego što je inicijalno planirala.
Jedini su ustupci brojnim nezadovoljnicima stupnjevanje penalizacije prijevremenog umirovljenje te produženje roka za izjednačavanje staža žena i muškaraca – s deset na dvadeset godina.
Bez osjećaja za pravednost
Temeljna nepravda – da će smanjenom penzijom biti kažnjeni i radnici koji su odgulili puni radni staž od 40 (ili za žene 35) godina, ali nisu dostigli dob za punu mirovinu, ostala je u Zakonu. Tako će ljudima s punim stažom za svaki mjesec prijevremenog penzioniranja mirovina biti umanjena za 0,15 posto, odnosno 9 posto za pet godina. U svojem prvom prijedlogu Vlada je i za njih tražila penalizaciju od 0,34 posto mjesečno, što iznosi 20 posto smanjenja mirovine za pet godina. Od tog je odustala, ali je povećala penalizaciju za one koji odu u prijevremenu mirovinu s manjim stažom. Najviša će biti za one koji se umirove sa 36 godina staža – njima će mjesečno umanjenje iznositi 0,34 posto, što je 20 posto za pet godina. Radnici sa 37 godina staža bit će kažnjeni s umanjenjem od 0,29 posto po mjesecu, radnici sa 38 godina staža sa 0,24, a oni sa 38 godina staža sa 0,19 posto mjesečnog smanjenja penzije.
– Vlada je potvrdila da nema osjećaja za pravednost jer se u Zakonu ne vrednuje radni staž. Nepravedno je penalizirati ljude s 40 godina provedenih na radu, ističe Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika. Dodaje kako ga čudi da više buke oko novog zakona nisu digli sindikati jer će njime biti najviše pogođeni sadašnji radnici, budući umirovljenici, koji će mirovine stjecati u otežanim uvjetima.
Loš potez prema ženama
– Licemjerno je da Vlada izjednačava žene i muškarce u mirovinskom stažu, a da pri tome nije učinila ništa da žene postanu ravnopravne i izjednačene na drugim područjima, na tržištu rada primjerice, ocjenjuje Gordana Sobol, SDP-ova zastupnica. Dodaje kako je neoprostivo što Vlada ignorira činjenicu da su mnoge žene na radnim mjestima gdje ne mogu dočekati 65 godina.
– Saborske zastupnice, premijerka, ministrice, sve mi možemo i želimo raditi do 65. godine, no trgovkinje, radnice u tvornicama, teško da to mogu izdržati, ističe Sobol.
Iako je Vlada svoji novi mirovinski zakon najviše branila potrebom štednje, sada priznaje da će izdaci za mirovine i tijekom idućih godina rasti. U 2010. povećat će se za oko 30 milijuna kuna, u 2011. za oko 120 milijuna, a u 2012. oko 35 milijuna kuna, iznio je Krešimir Rožman, državni tajnik Ministarstva gospodarstva (MINGORP). Prema projekcijama Banskih dvora, trošak mirovina smanjit će se tek 2013. i to za oko 50 milijuna kuna.
No, ako nema staklenu kuglu i to vrlo pouzdanu, Vlada ne bi trebala ovako smiono baratati ružičastim brojkama. Prvo, jer je situacija koja determinira odnos rashoda i prihoda mirovinskog sustava nepredvidljiva i, po svemu što se pokazuje, posve izvan dosega Vladinih ruku – tko, primjerice, zna kada će početi rasti zaposlenost u Hrvatskoj i koliko će ljudi iduće godine, uplaćivati mirovinske doprinose?! Drugo, najnoviji prihvaćeni zakon tek je mali dio izmjena mirovinskog sustava koji nam navodno sljeduje, no Banski dvori uporno mijenjaju krpicu po krpicu umjesto da jednim temeljitim i suvislim zakonskim paketom sašiju cijelu mirovinsku plahtu pa bi se jasno vidjelo kakva penzionerska budućnost čeka sadašnje i buduće hrvatske naraštaje.
Manjak u mirovinskom sustavu
Svi ekonomski stručnjaci upozoravaju, a jasno je to i velikom broju građana, kako sustav temeljen samo na međugeneracijskoj solidarnosti ne može opstati. No, povećanje izdvajanja u drugi mirovinski stup, koja sada iznose skromnih pet posto, dvije posljednje HDZ-ove vlade nisu željele ni pipnuti. A imale su idealnu priliku za to – nekoliko godina solidnog ekonomskog rasta i dobrih priljeva u proračun. Sada se, navodno, o tome razmišlja, no nema o tome ništa konkretno – to nije izričita obveza u Vladinom Planu gospodarskog oporavka čak ni u idućih nekoliko godina.
Iako poteškoća s prevelikim rashodima za mirovine imaju i druge europske države – notorni je primjer Francuska – hrvatski je problem jako, jako ozbiljan. Rashodi za mirovine već će ove godine narasti na 36 milijardi kuna, što iznosi gotovo 11 posto domaćeg BDP-a. Manjak u mirovinskom sustavu popet će se na minimalno 16, a moguće i do 17-18 milijardi kuna. Usprkos kažnjavanju prijevremenog umirovljenje, građani će se i dalje penzionirati prije pune starosne dobi ako se neće moći zaposliti. A sve govori da će se upravo to zbivati – zna se, recimo, da će samo do konca ove godine nestati još deseci tisuća radnih mjesta. Očito je da je nedostatak radnih mjesta glavni uzrok urušavanja hrvatskog mirovinskog sustava, a Vladine zakonske »krpice« za to nisu lijek.
